Donedavna nemogućnost odlazaka u barove i restorane, ograničeni odlasci u trgovine natjerala nas je na pripremanje hrane u vlastitom domu. Kao i sve navike, pa tako i prehrambene, automatski su obrasci ponašanja te nad njima nemamo svjesnu kontrolu. Izgleda da je nevidljivi neprijatelj, koronavirus, podigao razinu svijesti o utjecaju prehrane na zdravlje kako tjelesno tako i mentalno. Možda ipak pandemija u nekoj mjeri pozitivno utječe na naše već usvojene prehrambene navike, piše Ordinacija.hr.
Prema nedavno provedenom istraživanju na 23 000 ispitanika u 18 zemalja (FMCG Gurus), 72% Europljana izjavilo je da će nastaviti sa zdravijom prehranom i nakon pandemije.
Razlog tomu je utjecaj prehrane na imunološki sustav te je upravo zbog toga veliki broj ispitanika odlučio preispitati i promijeniti svoje prehrambene navike i način života.
Iz trenutačne situacije mnogi su shvatili važnost pravilne i zdrave prehrane te su spremni nastaviti na konstruktivan način mijenjati svoj način života kako bi postigli što bolju zdravstvenu sliku te samim time osigurali i zdraviji život. Ovakvo ponašanje pojedinaca može se očekivati i kada aktualnoj situaciji dođe kraj. Pandemija COVID-19 potaknula je pojedince da u svakodnevnu prehranu dodaju zdrave namirnice, posebice one koje su učinkovite za podizanje imuniteta.
Prema provedenom istraživanju, drugo ključno područje koje će utjecati na prehrambene navike u ovoj godini, a i kasnije, odnosi se na eskapizam, odnosno na bijeg od stvarnosti uz konzumiranje određene vrste hrane.
Primjerice, veliki dio sudionika u istraživanju izjavilo je zabrinutost zbog posljedica koje COVID-19 ostavlja na njihovo mentalno zdravlje, dok je 55 % ispitanika i proteklih mjesec dana tražilo prehrambene proizvode kako bi poboljšali svoje raspoloženje. Izgleda da će briga o osobnom zdravlju i blagostanju, kao i financijska pitanja biti vodeća mnogima diljem svijeta. Samim time to bi moglo potaknuti potražnju za proizvodima koji nude trenutke ugode i zadovoljstva kako bi se barem na trenutak uspjelo pobjeći od stvarnosti. Skoro polovica ispitanika koji su sudjelovali u ovom istraživanju smatra da će pandemija COVID-19 još najmanje sljedećih 12 mjeseci utjecati na svakodnevni život što bi moglo također potaknuti i potražnju za zdravom hranom.
Kategorija „zdrava hrana“ bez premca imala je prednost pred ostalim skupinama namirnica
Prodaja hrane koja pripada kategoriji zdrave u posljednjim mjesecima zabilježila je veću prodaju nego inače. Razlog tomu vjerojatno stoji u činjenici da pojedinci percipiraju, primjerice, organsku hranu kao zdraviju i sigurniju nego onu iz običnog uzgoja ili proizvodnje. Osim porasta prodaje organskih proizvoda, plant-based namirnice također su zabilježile taj isti trend. Kao i za organsku hranu, motivacija za kupnju plant-based namirnica povezuje se s percepcijom da su one sigurnije, manje štete okolišu i životinjama.
Loše navike se i dalje potkradaju
Međutim, svi mi težimo jednome, a to je navika za zadržavanjem navika.
Zvuči čudno, no skloni smo održavati svoje navike iako smo ponekad svjesni da one nisu dobre, odnosno da bi mogle biti i bolje. Jednostavno se za njih „zalijepimo“ i držimo svojima. To je potvrdilo i jedno istraživanje nizozemskog centra nutricionizma (Neatherlands Nutrition Centre, Voedingscentrum) u kojem je 83% ispitanika izjavilo je kako se hrani isto kao i prije početka pandemije, bez velikih promjena i ne birajući isključivo zdravu hranu.
No, to nije iznenađujuće s obzirom da je ponašanje vezano uz prehranu nešto što se uči godinama i postaje dio navika kojih se slijepo držimo.
S druge strane, 1 od 10 Nizozemaca izjavio je kako jede zdravije od kada je pandemija nastupila ponajviše jer ima više slobodnog vremena za kuhanje, ali i iz želje za podizanjem imuniteta kako bi se zaštitili od virusa.
Za neke pojedince, izgleda, loše navike su toliko snažne da su unatoč svemu ostale i dalje prisutne. To potvrđuju i odgovori jednog dijela ispitanika koji su potvrdili da jedu manje zdravo otkako je nastupila pandemija COVID-19. Razlog tomu je što su za vrijeme stalnog boravka u kući osjećali dosadu koja ih je stavljala u iskušenje. Dio ispitanika izjavio je da je počeo sve više i više konzumirati grickalice, dok su neki počeli piti više alkoholnih pića.
Je li krivac ovome možda što su u domu imali zalihe grickalica i alkohola koje su nastavljali nadopunjavati rijetkim odlascima u dućan?! Istina je da više kuhanja doma ne znači nužno kuhanje zdravih obroka. Primjerice, u Velikoj Britaniji, jedan od najtraženijih recepata bio je upravo za spremanje brze hrane poput nekih „specijaliteta“ iz McDonald's-a ili KFC-a.
Bez obzira na to što dosta pojedinaca u ovom vremenskom periodu nije uspjelo usvojiti zdrave prehrambene navike, znanstvenici vjeruju da će zdrava prehrana biti jedan od prvih vidljivih ujedno i pozitivnih rezultata kojima ćemo svjedočiti u bližoj budućnosti, piše Ordinacija.hr.
