Da će u bliskoj budućnosti biti potrebno puno konkretnije raditi na strategijama i provoditi ih u djelo za dobrobit određene lokalne zajednice, jasno je svima, a za samu realizaciju važno će biti i uvezivati slične krajeve, osobito pogranične prostore, koji imaju dosta sličnosti, ali i tu nesretnu granicu koja ih razdvaja, piše Večernji list BiH.
Međutim, u određenim stvarima to je i prednost, osobito zbog boljeg povlačenja sredstava iz fondova Europske unije za konkretne investicije koji se, među ostalim, financiraju od novca koji uloži lokalna zajednica i međunarodne institucije. Nedavno su u Grudama boravili važni ljudi Splitsko-dalmatinske županije, zaduženi za projekte od regionalnog značaja. Ugostio ih je načelnik općine Grude Ljubo Grizelj u povodu susreta gospodarstvenika, a to je bila i prigoda da se analizira dosad napravljeno te da se govori i o stvarima na kojima će u budućnosti biti fokus.
40 razvojnih projekata
Tomislav Opačak, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu koordinator je za povezivanje Splitsko-dalmatinske i Zapadnohercegovačke županije. - Ovo je pravo vrijeme za iniciranje određenih projekata. Mi smo i dosad imali i imamo odlične odnose i sa ZHŽ-im i s drugim županijama - kazao je, među ostalim, Opačak naglasivši da je cilj pomoći da se projekti iniciraju i realiziraju na dobrobit svih.
Jozo Sarač, ravnatelj Javne uprave za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA S. D., kazao je da je ta ustanova u okviru regionalnog razvoja zauzela svoje mjesto i bez naknade priprema i provodi projekte koji se financiraju iz EU fondova. - U 2021. smo provodili i provodimo 40 razvojnih projekata ukupne vrijednost 126 milijuna eura. Onaj o kojem želimo govoriti je prilagodba klimatskim promjenama i upoznavanje s postojećim rješenjima i tehnologijama prilagodbe, a u okviru tog programa vidimo i općinu Grude i druge lokalne zajednice - kazao je među ostalim Sarač.
Zatim je riječ uzela Marica Babić, zamjenica ravnatelja, žena koja je milijune eura iz fondova donijela u Hrvatsku.
- Kada pričamo o prekograničnoj suradnji, mi pričamo o projektima regionalne, teritorijalne suradnje, BiH, Hrvatske i Crne Gore. To su odrednice koje su zadane i već znamo kakva partnerstva trebamo sklapati i koje projekte razvijati. Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora obuhvaća 12 hrvatskih županija, 109 općina u BiH i Brčko Distrikt, 11 općina u Crnoj Gori... pokriveno je 5,5 milijuna stanovnika. Princip projekata je uvijek isti, sklapa se projektno partnerstvo, zajednički se detektira problem, osmišljava projekt, kandidira ga se i zajednički ga se rješava. Domene kako rješavati problem su nam strogo zadane, a među prioritete ulaze pametno ulaganje, istraživanje, inovacije, konkretno poduzetništvo... svugdje se provlače inovacije, i zelena tranzicija i tehnološka transformacija, kao što je, primjerice, pametna poljoprivreda. Tu su još promicanje energetske učinkovitosti, smanjenje ugljičnih plinova, smanjenje rizika od katastrofa... - kazala je, među ostalim, Babić.
Konkretne aktivnosti
Istaknula je način na koji su u njezinoj županiji opremili vatrogasne postrojbe novim vozilima i potpunom opremom za reakciju u slučaju poplave, potresa...
- Ako dođete u naše vatrogasne postrojbe, vidjet ćete da nam nitko u Europi ne može konkurirati jer smo radili na tim projektima i ovdje bih vam naglasila da se na ovakve projekte fokusirate - istaknula je. Navela je i učinkovito gospodarenje otpadom, koje rješava crne točke, naravno, u prekograničnoj suradnji.
- Naša prekogranična suradnja mora ići i u smislu jačanja zdravstvenih i socijalnih usluga na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, aktivnosti koje se mogu financirati su poprilično konkretne, a radi se o digitalizaciji u zdravstvu, razvoju zdravstvene zaštite, ali i telemedicini, dijagnostičkim uređajima, pokretnim klinikama i tako dalje - ističe stručnjakinja Babić.
Naglasak prekogranične suradnje bit će također i dalje i na turizmu, novim turističkim proizvodima, avanturizmu, kulturnom i vjerskom turizmu, a nastavit će se i proces digitalizacije u turizmu.
- Tu idu ulaganja u objekte, opremu i okoliš - naglasila je, među ostalim, Babić.
