Postupak u kojem je bivši ravnatelj policije Hercegovačko-neretvanske županije Ilija Lasić vodio spor protiv svoga nekadašnjeg poslodavca zbog neisplaćivanja redovitih mjesečnih plaća i drugih zakonom predviđenih davanja u trajanju od godine dana, dobio je epilog u obliku pravomoćne sudske presude kojom se nalaže isplata naknade Lasićevih plaća za razdoblje od 1. kolovoza 2017. do 30. rujna 2018. u iznosu od 47.455,93 marke, potom naknade na ime toplog obroka za isto razdoblje u iznosu od 1904,10 KM, naknade na ime korištenja godišnjeg odmora za 2018. godinu u iznosu od 437 KM i 2551 KM na ime troškova postupka, sve sa zakonskom zateznom kamatom.
Kako riješiti problem?
Ovime je riješena tek radno-pravna trakavica koja krije prvorazrednu političku aferu o (ne)imenovanju ravnatelja županijske policije, zbog različitih stavova vladajućih stranaka u posljednja dva mandata županijske Vlade, koja je eskalirala protuzakonitom samovoljom ministra financija HNŽ-a Adnana Faladžića. Naime, Županijski sud u Mostaru svojom je presudom izmijenio raniju presudu Općinskog suda Mostar o legalnosti imenovanja Ilije Lasića na čelo policije HNŽ-a, na osnovi čega je županijska Vlada bila u obvezi poništiti proceduru imenovanja i Lasića razriješiti s njegove pozicije. Poznato je kako je postupanje Županijskoga suda tada ocijenjeno neviđeno ekspresnim, čak i od samog ministra MUP-a HNŽ-a Slađana Bevande koji je tada izjavio kako bi bio sretan da “naše pravosuđe svim slučajevima pristupa jednako predano”, ali i da je Županijski odbor HDZ-a BiH HN županije tada izravno optužio Županijski sud za “stavljanje u političke svrhe”.
- Pitanje ravnatelja policije je, zasigurno, jedno od kompleksnijih pitanja u HNŽ-u s kojima se ova Vlada susrela i naslijedila od prethodne Vlade. Ono je, također, preslika uvjeta u kojima radimo. Naime, o svim pitanjima nužno je postići konsenzus, što često nije jednostavno i traži stalni dijalog i spremnost na kompromise - kazao je jednom prigodom predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, ali očito je kako do nužnog kompromisa o ovome pitanju nikada nije došlo. Problem imenovanja ravnatelja policije HNŽ-a vuče se još od Vlade iz mandata 2014. godine, upravo kada je na to mjesto imenovan Ilija Lasić. Nakon spomenute sudske presude, traženo je da Lasić napusti dužnost i da se Neovisni odbor za imenovanje ravnatelja raspusti. No, kako je tom Odboru već bio istekao mandat, Lasić je nastavio obnašati dužnost ravnatelja sve do kraja rujna 2018. jer ga nitko nije razriješio. Slučaj su pratile brojne međusobne optužbe županijskih ogranaka SDA i HDZ-a BiH, iako objektivno nije bilo izravnog utjecaja na sigurnosno stanje u županiji, politički sukob je rezultirao blokiranjem svih imenovanja u policiji, ali i novoga časničkog kadra.
Iako je Lasić nastavio obnašati svoju dužnost, u skladu s očitim zakonskim pretpostavkama, resorni ministar Faladžić povlači radikalan potez i jednostranom samostalnom odlukom prvom čovjeku policije HNŽ-a blokira isplatu osobnih dohodaka i svih pratećih davanja, počevši od kolovoza 2017. godine, skinuvši ga s platne liste koju potpisuje ministar MUP-a, što je potrajalo sve do isteka Lasićeva mandata, s krajem rujna sljedeće godine. Pravomoćnom presudom Županijskoga suda u Mostaru, donesenom 16. prosinca 2020. godine, utvrđena je Faladžićeva protuzakonita samovolja, odnosno utvrđeno je da se “tužitelj praktički nalazio u radnom odnosu i da je obavljao poslove i dužnosti radnoga mjesta ravnatelja MUP-a HNŽ-a u razdoblju od 29. rujna 2014. do 29. rujna 2018. godine”.
Prvi među Bošnjacima
Iznos koji će Vlada HN županije morati isplatiti na Lasićev račun, bez uračunatih zateznih kamata, iznosi najmanje 52.348,03 marke. Iz obrazloženja sudske presude, uz sva prethodno objavljena saznanja o ovom slučaju koja su dospjela u javnost u međusobnim optuživanjima vladajućih stranaka u HNŽ-u, jasno proizlazi kako izravnu odgovornost za sve troškove koje je proizveo parnični postupak, kao i za one koje nose kamate na iznos što je Lasić trebao primiti kao naknadu za obavljeni rad, snosi ministar financija Adnan Faladžić. Uz to, bivši ravnatelj ima eklatantno pravo tražiti i nadoknadu na nanesenu mu štetu, čime će navedeni iznos obveza zasigurno rasti u budućnosti.
Inače, Faladžića se u političkim krugovima doživljava kao “prvoga” među bošnjačkim ministrima u Vladi HNŽ-a, barem onim iz redova SDA, a u te cipele “uskočio” je nakon pogoršanja zdravstvenog stanja ministra Adnana Teletovića. I dok se za Teletovića čak i njegovi stranački “protivnici” slažu da je razuman i odmjeren, Faladžić je i otprije poznat po ishitrenosti, konfliktnosti i samovolji na koje se njegovi kolege ministri nerijetko žale i zbog čega često trpi (ne)realizacija ili kašnjenje u realizaciji niza projekata i plaćanja stvorenih obveza. Najočitiji aktualni primjer su blokade u procesu izgradnje Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar, odnosno provedbi tzv. saudijskog kredita u svim trima bolnicama u HNŽ-u, što nije prvi slučaj da se Faladžić na pitanju raspolaganja tim sredstvima kreće “rubom zakona”.
Jedno je sigurno, sudski epilog posljednjega slučaja nosi novi teret na proračun HNŽ-a, koji je ranijim presudama ionako opterećen i dodatno načet koronakrizom. Ipak, čak ni ova presuda neće nas dovesti ništa bliže raspetljavanju dugogodišnje priče o imenovanju ravnatelja MUP-a HNŽ-a. Međutim, sada se već nameće pitanje dokad će aktualno stanje potrajati i kada će Skupština HNŽ-a imenovati Neovisni policijski odbor i konačno provesti proceduru imenovanja ravnatelja policije.
