BiH je jedna od vodećih zemalja svijeta po udjelu emigracija u ukupnoj populaciji i činilo ga je oko 1,7 milijuna osoba koncem 2019. godine. Kada su u pitanju oni koji planiraju iseliti se iz BiH, čak 97,5% njih izjasnilo se kako bi u inozemstvo vodilo i djecu, a 91,2% ispitanika ne bi željelo da se njihova djeca vrate u BiH, piše Večernji list BiH. Najveći broj ih se želi iseliti u Njemačku, a slijede Austrija, Švicarska, Švedska, SAD, Slovenija… U pokušaju zaustavljanja odlaska mladih sa sela, ali i kako bi im se olakšalo povratak, Vlada RS-a u rujnu prošle godine odlučila je ući u projekt gradnje stambenih jedinica mladim bračnim parovima i samohranim roditeljima.
Veliki broj praznih kuća
Uvjet je bio da imaju zemljište na kojem bi im se gradila kuća i da su mlađi od 30 godina. Planirano je projekt provoditi u nerazvijenim sredinama, podržati mlade ljude koji bi se odlučili na povratak ili ostanak u ruralnoj sredini, a imaju želju baviti se poljoprivredom. Javni poziv za mlade trebao je biti raspisan već u listopadu, međutim, to se nije dogodilo. A u siječnju je iz resornog ministarstva potvrđeno kako je zanimanje za projekt veliko, ali da se odgađa zbog nepredviđenih okolnosti i pandemije koronavirusa. Međutim, krajem prošlog mjeseca došlo je do potpunog preokreta. Naime, predsjednik Vlade Radovan Višković potvrdio je da mladi u tom entitetu neće dobiti nove kuće. Vlada RS-a uvelike odstupa od ideje izgradnje stambenih objekata za mlade bračne parove i samohrane roditelje u ruralnim područjima. Tako sada, umjesto gradnje novih objekata, kako je bilo predviđeno, vlast ima ideju kupiti napuštene kuće i stanove. Višković je kazao kako mu je žao zbog činjenice što je u RS-u ogroman broj objekata prazan, ali je to jedna od opcija koju se razmatra. - Nisam sretan zbog toga, ali, pogotovo u ruralnim područjima, imate relativno dobrih stambenih objekata koji su prazni i u kojima nitko ne stanuje. Jedno od rješenja mogao bi biti otkup tih objekata za one koji žele ostati na selu i baviti se gospodarstvom, pogotovo ako je u blizini njihova imanja - kazao je Višković, a prenio Capital.ba. Međutim, pitanje je hoće li zanimanje za to kod mladih i dalje biti veliko s obzirom na to da ih vlast planira useliti u kuće u kojima su donedavno živjeli njihovi susjedi, a ne u domove u kojima bi oni bili prvi stanari.
Hrvati i imovina u RS-u
Na prostoru RS-a prije rata živjelo je blizu 220.000 Hrvata, a sada samo oko osam tisuća. Samo u Banjoj Luci, prema popisu stanovništva iz 1991., živjelo je 29.000 Hrvata. Na području Dervente, Bosanskog Broda, Odžaka, Bosanskog Šamca, Orašja, dijelova Modriče, Gradačca i Brčkog do rata je živjelo oko 127.000 Hrvata, a danas su tu gotovo rijetkost.
Prema službenom popisu iz 2013. i podacima Katoličke crkve, broj Hrvata pao je na 9355 ili za 93,87 posto. Do sada je obnovljeno oko 6000 kuća ili samo 20 do 25 posto od ukupnog broja porušenih domova. U većini useljivih hrvatskih kuća žive starci i njihovom smrću ti objekti ostaju prazni. Sada bi se moglo dogoditi da vlasti RS-a otkupe te kuće i zauvijek izbrišu mogućnost da se neke mlađe generacije Hrvata vrate na ove prostore i svoju djedovinu.
