Najviše bi ulagali u znanje, muči ih rast cijena, a iako su se malo opustili pa u kafiće i restorane uglavnom ulaze bez problema, avionima putovali još uvijek ne bi. Misle, zato, da bi susjedi međusobno trebali biti solidarniji, ali i da bi država trebala biti ta koja će pomoći ugroženima.
Stavovi su ovo, uvjerenja, očekivanja, ali i strahovi Hrvata, i to prema istraživanju Nulti kvadrant agencije Media Val u suradnji s Ipsosom. Drugi je to Kvadrant u drugoj pandemijskoj godini, istaknuli su iz agencije, pa su ono čega se boje cijeli život ljudi vrlo dobro mogli usporediti s 2020. godinom.
I tada je 58 posto ispitanika smatralo da se najviše treba ulagati u znanje, a sad se za investiciju u obrazovanje sebe ili svoje djece odlučilo čak 82 posto Hrvata. Pa znanje je moć, još u 16. je stoljeću rekao utemeljitelj moderne znanosti i filozofije Francis Bacon.
– Snažan skok znanja kao resursa u koji vrijedi ulagati, zabilježen u razdoblju u kojem smo bili suočeni s nizom novih i nepredvidivih situacija, potvrđuje kako danas, više nego ikad prije, upravo znanje postaje naša najjača valuta. Iako su nove okolnosti u kojima živimo posljednjih godinu i pol od početka pandemije rezultirale brojnim novim znanjima, ona nisu u dovoljnoj mjeri poslužila kao temelj za donošenje ključnih odluka, zbog čega su propuštene brojne prilike – rekla je Nina Išek Međugorac, članica uprave i izvršna direktorica Media Vala, agencije koja je istražila i kako se građani osjećaju otkako žive s epidemijom.
A oni uglavnom teže živjeti jednostavnim i nekompliciranim životom, žele si mirne i spokojne situacije te okruženja i imaju potrebu osjećati se sigurno i zaštićeno.
Samo 16,7 posto ispitanika želi obnoviti svoj društveni život, što je, kažu iz Media Vala, “znak da je pandemija izmijenila način na koji percipiramo i doživljavamo društveni život”.
Izmijenila je i način na koji se troši pa ovo istraživanje donosi i podatak da su Hrvati imali 50 posto više iskustava s rastom cijena i kašnjenjem u dostavi proizvoda nego lani. Danas 66 posto ispitanika osjeća da je porast cijena izvan onoga što je razumno i opravdano, dok je 47 posto njih zabrinuto zbog kašnjenja u dostavi proizvoda kupljenih putem interneta.
– Veća zabrinutost uglavnom je zabilježena i kod pojačanog nadzora državnih institucija nad građanima i smanjenja individualnih sloboda te materijalnih uvjeta života (gubitak posla, gubitak vrijednosti ulaganja, prevelik rast cijena…). I dalje je prisutan znatan strah od ljudi koji rade protiv interesa zajednice (osjeća ga gotovo 64 posto ispitanika), što pokazuje da se tema ponovno aktualizirala, ali ovaj put u kontekstu cijepljenja – kažu iz Media Vala pa napominju i da žene iskazuju višu razinu straha nego muškarci. A kad smo kod potrošnje i straha, više od polovice građana kazalo je da radije kupuje proizvode od društveno odgovornih kompanija, ali Hrvati istovremeno od svojih brendova očekuju pozitivan utjecaj na lokalnu ekonomiju.
– Kad je riječ o aktualnoj temi cijepljenja, manje od polovice ispitanika podržava stav da kompanije trebaju stimulirati zaposlenike na cijepljenje, dok je, s druge strane, podjednak broj onih koji tu ideju snažno podržavaju, kao i onih koji su izrazito protiv (oko 25 posto) – kažu u agenciji koja je provela istraživanje.
Još se zazire od ulaska u avion
Slično kao lani, 87 posto građana slaže se da je zaštita od koronavirusa odgovornost pojedinca u jednakoj mjeri kao i države, dok se konkretna pomoć ugroženima očekuje od države koju najstarija grupa ispitanika smatra primarno odgovornom. U odnosu na 2020., u ovoj je godini poraslo očekivanje prema kojem bi ugroženima trebali pomagati susjedi (više od 53 posto), obrazovne institucije (27 posto), mediji (33 posto) te neprofitne organizacije (43 posto). Sveukupno gledajući, građani se u 2021. sigurnije osjećaju u trgovinama, bankama, poštama, a i u restorane, kafiće te na koncerte odlaze s manje straha nego lani.
Radije, međutim, putuju unutar Hrvatske pa čak svaki šesti ispitanik ne planira putovanje avionom do smirivanja pandemije.
