Švedske zračne snage nalaze se u velikom problemu, a jedan od razloga je i promjena u mirovinskom sustavu. Prema ranijem zakonu, pilotu su mogli otići u mirovinu s 55 godina. Sada se za osobe rođene nakon 1988. godine ta granica podigla na čak 67. I to bez ikakve naknade.
To je dovelo do toga da najiskusniji piloti borbenih zrakoplova napuštaju službu. - U jesen bi otprilike polovica borbenih pilota švedskih oružanih snaga mogla uzeti godišnji odmor ili dati ostavku - objavila je u srpnju švedska televizija SVT, prenosi Business Insider. Švedske vlasti su svjesne tog problema, a o njemu govori i general bojnik Carl-Johan Edström. - Svima je preko noći odjednom podignuta dob za odlazak u mirovinu. Činjenica da se određeni broj pilota prijavljuje za dopust gotovo je 100 posto povezana s novim mirovinskim sporazumom - rekao je Edström.
Priče o odlasku švedskih pilota popratila je i Rusija koja je nezadovoljna s činjenicom da se njihovi susjedi pridružuju NATO savezu. Tako je Sputnik nedavno objavio kako se švedske oružane snage posljednjih godina bore s regrutiranjem novih pilota i zadržavanjem postojećeg osoblja. Jan Kallberg, viši suradnik Centra za analizu europske politike, kazao je za Business Insider kako postoje i drugi razlozi za egzodus pilota. - Mislim da ovo u vezi pilota traje već dugo.
Ovo je samo vrh ledenog brijega - kazao je bivši časnik švedske vojske objašnjavajući kako se piloti već generacijama osjećaju da ih se krivo tretira. Jedan od problema su i niske plaće u odnosu na pilote iz civilnog sektora. Tu su i komercijalne zrakoplovne tvrtke koje trebaju pilote i spremne su ih dobro platiti.
A tu su i rezovi nastali nakon Hladnog rata i smanjenja broja zrakoplova. - Umjesto da u 55. godini odu kao piloti, oni su zapeli na uredskim poslovima dugo godina dok ne steknu uvjete za mirovinu - rekao je Kallberg. Švedska vlada namjerava povećati izdvajanja za vojsku, no još uvijek se raspravlja o načinu na koji će to učiniti. Amerikanci primjerice pilotima plaćaju naknadu za stanovanje dok švedski piloti sami plaćaju stan. Ulazak Švedske u NATO mogao bi rezultirati ponovnim aktiviranjem nekih zatvorenih zračnih baza, što bi zauzvrat zahtijevalo od pilota da plate novi smještaj kada pređu u nove objekte. Ironično, pitanje koje će najvjerojatnije brinuti čelnike NATO-a – kako će nedostatak pilota utjecati na švedsku vojnu sposobnost – možda je zapravo najlakše. Švedska ima moćne zračne snage, čiju jezgru čini šest eskadrila koje se sastoje od 96 lovaca JAS 39 C/D Gripen.
Međutim, glavni doprinos Švedske NATO-u nisu mlazni lovci, već geografija, tvrdi Kallberg. - Švedska daje operativnu dubinu na dalekom sjeveru - objašnjava Kallberg dodajući da će NATO raspolagati s više švedskih aerodroma." Do sada su se oslanjali na nekoliko norveški baza. Švedska sada nudi pristup i Barentsovom i Baltičkom moru. Tu su i baze na baltičkim otocima koje bi NATO-u mogle omogućiti suprotstavljanje ruskoj pomorskoj i zračnoj moći u vitalnoj baltičkoj regiji, piše Business Insider. Kallberg vidi probleme u švedskoj vojsci koje treba riješiti. Švedska vojska ima dugu tradiciju slanja vojnika u mirovne misije UN-a, no njezina vojska nije navikla djelovati u većim formacijama za onu vrstu borbe velikih jedinica kakva bi bila u sukobu NATO-a i Rusije. No, kaže Kallberg, Švedska misli ozbiljno ispuniti svoje obveze prema NATO-u.
