Parlamentarne većine na državnoj i federalnoj razini ne postoje i sada je već sasvim jasno da će se odluke u idućem razdoblju donositi od slučaja do slučaja.
Tko je s kim
Odnosi na državnoj razini među trima strankama nacionalnim pobjednicama od početka su opterećeni nepovjerenjem i kalkulacijama, izigravanjem dogovora, a vrhunac je svakako izbor članova Središnjega izbornog povjerenstva BiH u režiji SDA te formalno oporbenih srpskih i bošnjačkih stranaka. Razgovori stranačkih lidera do sada nisu dali rezultata i situacija se iz dana u dan samo komplicira. Iako u državnom Parlamentu ima tek jednog zastupnika u Zastupničkom domu i jednog izaslanika u Domu naroda, izlazak Saveza za bolju budućnost (SBB) iz državne vlasti dodatno je destabilizirao stanje.
Vijeće ministara opet je nepotpuno i sad bi trebao uslijediti izbor novog kandidata, i to iz kvote SDA. No, upitno je što će SNSD tražiti zauzvrat jer je upravo SDA mjesecima opstruirao imenovanje ministra za ljudska prava i izbjeglice iz kvote koja pripada SNSD-u. Tu je i izbor čelnih ljudi u državnim agencijama, za što je SNSD također vrlo zainteresiran i mogao bi trgovati time.
Odnose u trokutu HDZ - SDA - SNSD ipak najviše opterećuje izbor članova SIP-a, a samim time i regularnost lokalnih izbora planiranih za jesen ove godine. Postoji li išta od parlamentarne većine koja je izglasala postojeće Vijeće ministara, provjeravalo se i na prošlom zasjedanju Zastupničkoga doma, kada je na dnevnom redu bio zahtjev oporbe za smjenu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca (SNSD) i zamjenika ministra civilnih poslova Siniše Ilića (Ujedinjena Srpska). Da je SDA podržao smjenu ovih dužnosnika, bilo bi jasno da je ta stranka potpuno odustala od suradnje s partnerima s kojima je formirala vlast.
Tu je i problem odnosa SNSD-a i DNS-a, koji su koalicijski partneri dugi niz godina. Međutim, međustranački odnosi na lokalnoj razini u Prijedoru doveli su u pitanje najdugovječniju koaliciju u BiH. DNS ima jednoga zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH te jednoga ministra u Vijeću ministara.
Ništa jasnija situacija nije ni na federalnoj razini. Naprotiv, šanse za uspostavu nove izvršne vlasti u ovom entitetu ravne su nuli, a SBB je jasno stavio do znanja da se njegovo sudjelovanje u postojećoj Vladi Federacije svodi na tehničko obavljanje poslova. Nepoznanica je kako će se SBB u predstojećem razdoblju odnositi prema imenovanjima iz nadležnosti federalne Vlade jer su njihovi kadrovi trenutačno na brojnim pozicijama.
U iščekivanju izbora
U Parlamentu Federacije od početka ne postoji stabilna većina, pa situacija u kojoj dvije stranke koje su formalno u vladajućoj koaliciji, SBB i DF, odvojeno traže smjenu Vlade za malo koga predstavlja iznenađenje. U medijima su se pojavile špekulacije kako bi HDZ i SBB trećega partnera za novu federalnu vlast mogli tražiti u SDP-u, ali su iz ove stranke, kao i iz SBB-a, negirali da postoje takvi planovi. Teško je vjerovati da bi u iščekivanju lokalnih izbora bilo koja stranka ušla u avanturu sastavljanja novih koalicija na višim razinama vlasti.•
