Nakon ljetne stanke i svojevrsnoga zatišja, od sredine mjeseca, a moguće već i od idućeg tjedna, počinje novi krug pregovora političkih stranaka pod medijacijom predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, a u cilju postizanja kompromisnog rješenja o promjeni izbornoga zakonodavstva i drugih reformi, piše Večernji list BiH.
Strateški ciljevi
Večernji list doznaje kako ova nova svojevrsna diplomatska ofenziva SAD-a i EU-a ima strateški postavljen cilj postizanja unutarnjeg dogovora ključnih političkih aktera u državi kako bi se u ovoj godini, a moguće već u listopadu, kreiralo rješenje za promjene Izbornog zakona i provedbe ključnih presuda.
Predstavnici administracije SAD-a i EU-a svjesni su težine zadatka, ali i odlučni u namjeri da kroz promjene Izbornoga zakona harmoniziraju odnose u BiH kako bi država mogla u izbornu 2022. ići bez opterećenja koje trenutačno ima. Rujan bi tako uz malo volje mogao donijeti napredak. Format razgovora, doznajemo, uz prvoj bi fazi uključivao razgovore predstavnika međunarodne zajednice s pojedinim strankama kako bi se doznala mišljenja i stavovi o dijelovima Izbornoga zakona koje treba mijenjati, kao i potencijalni prijedlozi za promjenu. Nakon toga krenuo bi već dokazani koncept koji bi uključivao razgovore dviju stranaka, ali pod medijacijom opet međunarodnih dužnosnika, nešto slično kao što smo vidjeli prošle godine tijekom pregovora HDZ-a BiH i SDA, a koji su rezultirali iznimno važnim mostarskim sporazumom. Nakon toga, iduća bi faza značila i podizanje tematike Izbornoga zakona na višu razinu, odnosno organiziranje sastanka s više parlamentarnih stranaka. Naravno, uvjet je da do toga poteza budu definirana rješenja koja će jamčiti da će Izborni zakon dobiti potporu u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dosadašnja iskustva govore kako je medijacija itekako potrebna, a veliki broj političkih analitičara slaže se kako bi format političkih razgovora, odnosno predstavnika konstitutivnih naroda, u tom slučaju mogao biti produktivniji. Protekli mjeseci, a posebice u prvom dijelu godine, bili su ispunjeni razgovorima, u prvom redu predstavnika Bošnjaka i Hrvata u Federaciji te se činilo kako bi rješenje moglo biti na pomolu. No, prošla je i godišnjica mostarskog sporazuma, a njegov ključni dio, onaj koji govori o promjeni Izbornog zakona, nije se realizirao.
Ako se tomu dodaju i potezi nekih bošnjačkih elita kroz koje su pokušali istupiti iz dosadašnjeg formata razgovora na političkoj razini, dolazimo u situaciju u kojoj svega četiri mjeseca do izborne 2022. godine BiH još uvijek nema pravedan Izborni zakon niti je provela presude Ustavnog suda, kao i Suda za ljudska prava iz Strasbourga. Stoga se mogu čuti i mišljenja kako bi i idući izbori mogli biti upitni u formalno-pravnom smislu. Polazna točka pregovora koji slijede u rujnu trebao bi biti upravo mostarski sporazum, odnosno onaj dio na čiju se realizaciju još uvijek čeka, a koji glasi kako će stranke početi s izradom izmjena i dopuna Izbornoga zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.
Provedba i prijedlozi
Pitanje kako provesti presude središnji je problem, no do sada su hrvatski politički predstavnici bili i više nego konstruktivni te su u više navrata nudili rješenja. Jedno od njih je i prijedlog kojim bi se kroz izbornu jedinicu omogućilo da Hrvati biraju svojega legitimnog člana Predsjedništva. Hrvatski prijedlog nudi mogućnost svakome da se kandidira, bez obzira na to je li on Bošnjak, Hrvat ili Srbin, što znači i provedbu presuda iz Strasbourga.
Hrvatski prijedlog također rješava i pitanje legitimnog popunjavanja klubova u Domu naroda te bi njegovom realizacijom došlo do prijeko potrebne harmonizacije međunacionalnih odnosa. •
