Uspjeh na europskoj adresi BiH u Bruxellesu, s podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU, otvorio je prostora za veći optimizam oko produbljivanja reformi i rješavanja puno krupnijih političkih pitanja, prije svih legitimnog predstavljanja bez kojih država nikada neće imati potrebnu stabilnost unatoč stvaranju zakonskih uvjeta za ekonomski napredak.
Brojna otvorena pitanja
Promjena Izbornog zakona je prioritet broj jedan kako su i u svojim istupima navodili vodeći politički predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba, piše Večernji list BiH. Posebno su na tome inzistirali hrvatski i bošnjački član BiH Predsjedništva, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, koji je nedavno otišao i korak dalje iznoseći sintagmu za koju se donedavno u Sarajevu dobivao atest ‘izdajnika Bosne’ da na proljeće treba riješiti hrvatsko pitanje. Najglasniji, pak, zagovornik promjene Izbornog zakona je HDZ BiH. Posljednjih mjeseci i dana intenzivno se razgovara kako među stranačkim predstavnicima, prvenstveno SDA i HDZ-a BiH, tako i u parlamentarnoj međuresornoj skupini na razini države. Za Hrvate je najvažnije osigurati da se promijeni način izaslanika u federalni Dom naroda. Tamo se izaslanici biraju po dva različita i međusobno suprotstavljena pravila. Naime, najprije se zbog najproblematičnije primjene odluke definira kako će se iz svake županije, u slučaju da bude izabran u županijsku Skupštinu, u federalni Dom naroda proslijediti najmanje jedan Hrvat, Srbin ili Bošnjak. S druge, pak, strane, Izborni zakon kaže da će se na proporcionalan način s obzirom na popis pučanstva iz 1991. godine birati izaslanici u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Ta su dva člana istoga zakona u međusobnom konfliktu.
Odnosi među strankama
Posebice zato jer se u međuvremenu dogodio rat pa su Hrvati, koji su po postocima bili najveće žrtve progona u odnosu na druga dva naroda, dodatno izgubili udjel stanovništva tamo gdje su bili u manjinskom položaju. Najbolje tu sliku besmislenosti odredbe da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka oslikava primjer županije sa sjedištem u Goraždu koja bira jednoga Hrvata premda ima formalno 52 hrvatska žitelja, a, s druge strane, Posavska županija s 35.000 stanovnika bira također jednog izaslanika u federalni Dom naroda - 35.000: 52=1?! Ovaj čudni matematički izračun navodi na potrebu promjene i izbacivanja odredbe da se iz svake županije mora birati po jedan izaslanik jer to dovodi do mogućnosti manipulacije te da, primjerice, šestinu izaslanika u hrvatskom klubu u Domu naroda Federacije BiH biraju nehrvatske županije te da Hrvati ostanu oporba. Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH je, pak, pitanje koje se ranije pokušalo riješiti modelom plutajućih županija. To je podrazumijevalo da drugi član Predsjedništva BiH postane onaj kandidat koji nije pobijedio u županijama u kojima je pobijedio prvoplasirani kandidat na razini cijele Federacije BiH. To bi prema izračunima omogućilo da drugi kandidat s obzirom na brojnost naroda bude Hrvat, odnosno županije u kojima u najvećem broju žive Hrvati.
