Vesna Travljanin, ravnateljica Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine u intervjuu za Večernji list govori o obljetnici kojom se obilježava 50 godina od ustroja organizacije lokalnih zajednica, a tom prilikom u Neumu će se održati i svečana ceremonija na kojoj će se okupiti veliki broj predstavnika vlasti sa svih razina. Travljanin naglašava kako kroz ovu instituciju zauzimaju jedinstvene stavove u vezi sa svim pitanjima koja su od interesa za članice, a suradnjom sa županijskim i entitetskim organima nastoje stavove i prijedloge predstaviti kao najbolje rješenje.
Večernji list: Ove godine Savez obilježava 50 godina rada i djelovanja, a tom prilikom u Neumu će biti održana i svečana sjednica. Možete li nam iznijeti ključni značaj Saveza kada je riječ o aktualiziranju problema lokalnih zajednica, predlaganju rješenja kao i isticanju potencijala gradova i općina?
- Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine je krovna organizacija lokalnih zajednica koja okuplja sve jedinice lokalne samouprave Federacije Bosne i Hercegovine. Putem naših organa i tijela zauzimamo jedinstvene stavove u vezi sa svim pitanjima koja su od interesa za naše članice, a suradnjom sa županijskim i entitetskim organima nastojimo svoje stavove i prijedloge predstaviti kao najbolje rješenje. Organi na višim razinama vlasti u velikoj nas mjeri uvažavaju i shvaćaju da predstavljamo jedinstven stav lokalnih zajednica.
Večernji list: Koja su ključna pitanja čije rješavanje u ovom trenutku traži Savez?
- Kad su u pitanje financije općina i gradova, Savez već dulji niz godina zagovara izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, kojima bi se uvećao udio lokalnih proračuna u ukupnim javnim prihodima javnog sektora u FBiH. Ovo je pogotovo značajno ako se uzme u obzir da je u proteklom razdoblju došlo do prijenosa dodatnih nadležnosti lokalnoj samoupravi, ali bez prijenosa adekvatnih izvora sredstava, što generira značajne izazove u radu lokalne samouprave u smislu osiguravanja kvalitetnih lokalnih usluga. Jedan od značajnih izazova jest i problem neizravne otplate vanjskog duga od općina i gradova, gdje dolazi do umanjivanja realnog dijela sredstava koje se raspoređuju općinama i gradovima. Trenutačnim načinom otplate vanjskog duga kojim se izdvajanje za servis duga vrši prije raspodjele između razina vlasti u FBiH, a s obzirom na to da je postotak udjela duga generiranog od lokalne razine vrlo mali, općine i gradovi oštećeni su prilikom raspodjele za značajan iznos na godišnjoj razini.
Sve ove teme Savez je nominirao na sjednicama radne grupe za izradu metodologije pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u FBiH koju je imenovala Vlada FBiH u cilju pripreme nove metodologije koja će u konačnici poslužiti i za izradu novog zakonskog rješenja kojim bi se definirala pripadnost i raspodjela na principima transparentnosti i solidarnosti. Savez je dobio podršku radne grupe za ponuđena rješenja kojima bi se uredio sustav otplate vanjskog duga tako da svaka razina vlasti otplaćuje dug generiran od istog. Radna grupa predložit će i nova rješenja za raspodjelu i pripadnost javnih prihoda u FBiH, čime bi postojeći Zakon, koji je na snazi već 16 godina, bio inoviran na navedenim principima.
Večernji list: Savez u svojoj organizaciji ima niz povjerenstava koja se bave različitim temama. Možete li izdvojiti neke od njih?
- U oblasti financija, Savez je prije svega angažiran kroz Komisiju za ekonomski razvoj općina i gradova i financije. Ova Komisija formalno je tijelo Saveza te kao takvo okuplja lokalne dužnosnike, tj. stručnjake iz oblasti financija. Ova komisija Saveza općina i gradova iznimno je angažirana za pitanja koja su od vitalnog značaja za općine i gradove, prije svega vezano za propise koje se tiču financijskog okruženja u kojemu općine i gradovi djeluju. Komisija se sastaje redovito, a ostvaruje odličnu suradnju s višim razinama vlasti i ostalim institucijama. Pored Komisije, Savez je kao najširu konzultativnu platformu organizirao i Mrežu za javne financije, koja okuplja pomoćnike načelnika/gradonačelnika za financije iz 80 jedinica lokalne samouprave. Ovako organizirana Mreža pruža mogućnosti širokih konzultacija, davanja mišljenja i strateških smjernica za pitanja od iznimnog značaja u sektoru javnih financija, odnosno financija općina i gradova.
Također, vrlo značajnu ulogu imaju i druge komisije Saveza kao što su Komisija za ustavna i zakonodavna pitanja, Komisija za razvoj i unaprjeđenje lokalne samouprave, Komisija za imovinska pitanja, prostorno uređenje, stambeno-komunalne djelatnosti i zaštitu životnog okoliša… koje razmatraju značajna pitanja iz svoje nadležnosti, posebno u postupku konzultacija od viših razina vlasti o različitim zakonskim i podzakonskim propisima, ali i o inicijativama iz jedinica lokalne samouprave. Primjerice, na nedavno održanoj zajedničkoj sjednici Komisije za ustavna i zakonodavna pitanja, Komisije za razvoj i unaprjeđenje lokalne samouprave i Komisije za imovinska pitanja, prostorno uređenje, stambeno-komunalne djelatnosti i zaštitu životnog okoliša razmatrano je pitanje vezano za primjenu Zakona o roditeljima/skrbnicima te je od nadležnih institucija tražena instrukcija u pogledu primjene spornih odredbi, nakon čega smo dobili traženi odgovor koji je upućen svima jedinicama lokalne samouprave.
Ovakvih primjera je mnogo, gotovo na dnevnoj osnovi.
Večernji list: Savez dulje vrijeme sudjeluje u procesu donošenja izmjena zakonskih rješenja o pripadnosti javnih prihoda, a pritom se tematiziraju i porez na dohodak na federalnoj razini, ali i neizravni porezi na razini države. Možete li nam iznijeti ključne zahtjeve u tom kontekstu?
- Savez dulje vrijeme zagovara izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, u smislu uvećanja vertikalnog udjela lokalne razine u dijeljenim prihodima u FBiH. Na osnovi analitičkih studija koje je Savez pripremio, može se konstatirati da su trenutačnim modelom raspodjele javnih prihoda u FBiH lokalni proračuni oštećeni u značajnoj mjeri. Savez već dulje razdoblje lobira za izmjenu zakonskih rješenja kojima bi se kompenzirale općine i gradovi za umanjenje realnog udjela koji općine i gradovi ostvaruju od neizravnih prihoda. Naime, trenutačnim modelom otplate vanjskog duga kroz koji se prije raspodjele prihoda od neizravnih poreza u FBiH izdvoji iznos za otplatu vanjskog duga na razini BiH, a imajuću u vidu izrazito mali udio lokalne razine u iznosu za otplatu u FBiH, realni udio općina i gradova u odnosu na nominalni koji iznosi 8,42% znatno je manji.
Pored ovoga, općine i gradovi angažiraju značajne iznose iz lokalnih proračuna na razvoju lokalne poduzetničke infrastrukture, poticanju zapošljavanja i stvaranju nove vrijednosti i dohotka. No, i pored toga, udio općina i gradova u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak je fiksiran na 34,46 - uz iznimke u nekolika županija. Savez zastupa stav da je ovaj postotak nedovoljan i da ga je potrebno povisiti na 50%, kako bi jedinice lokalne samouprave imale dovoljno sredstava, ali i poticaja da razvijaju poduzetničke kapacitete i ostvaruju u potpunosti ulogu koja im je dana zakonskim okvirom.
Večernji list: Kakav je značaj uspostave financijskog mehanizma za podršku jedinicama lokalne samouprave pri apliciranju na IPA i druge fondove?
- Ovaj financijski mehanizam ima veliki značaj jer općinska, odnosno gradska razina ima značajnu ulogu u apsorpciji sredstava iz EU projekata. U istraživanju koje je proveo Savez, većina jedinica lokalne samouprave, od njih 80, pozitivno se očitovala o ovakvom mehanizmu, naglašavajući da će znatno unaprijediti process privlačenja sredstava iz EU-a i ostalih međunarodnih fondova. Ovo se odnosi na podršku predfinanciranju i sufinanciranju projekata iz EU fondova, gdje će kroz financijski mehanizam, razvijen s Vladom FBiH i Razvojnom bankom FBiH, općinama i gradovima staviti na raspolaganje iznimno povoljna sredstva za ove namjene. Sredstva će moći biti korištena za financiranje svih troškova vezanih za EU projekte, što je do sada predstavljalo izazov za općine i gradove. Očekujemo da će putem financijskog mehanizma općine i gradovi uspjeti dobiti značajne projekte na lokalnoj razini, unaprjeđujući kvalitetu lokalnih usluga za građane, ali i privući dodatna financijska sredstva za razvoj.
Večernji list: EU je financijer niza projekata, od kojih su mnogi vezani upravo uz lokalnu zajednicu. Koliko Savez može pomoći u boljem naglašavanju potreba lokalnih samouprava?
- Putem radnih tijela, neformalnih mreža, konzultacijama i na druge načine, Savez može artikulirati stavove i potrebe svojih članica. Ovo se odnosi prije svega na zastupanje interesa članica pred višim razinama vlasti, ali i u kreiranju strategija kojima se definiraju potrebe općina i gradova za podrškom u raznim sektorima gdje lokalne vlasti djeluju. Savez također doprinosi i umrežavanju jedinica lokalne samouprave s općinama i gradovima izvan BiH, razmjeni najboljih praksi kao i uvođenju standarda u pružanju lokalnih usluga po uzoru na EU zemlje.
Večernji list: Koliko IPA III mehanizam može donijeti prednosti kada je riječ o općinama i gradovima?
- Koliko smo upućeni, IPA III je spreman, ali još uvijek nije odobren. Međutim, kada IPA III mehanizam bude dostupan, u velikoj mjeri može omogućiti pristup EU fondovima jedinicama lokalne samouprave i time unaprijediti status jedinica lokalne samouprave. Važno je napomenuti da je Savez, imajući u vidu mogućnosti pristupanja EU fondovima, u prethodnom razdoblju aktivno radio na zagovaranju za uspostavljanje financijskog mehanizma na razini Federacije BiH za pomoć s predfinanciranjem, sufinanciranjem i izradom dokumentacije za projekte koje financira EU. Ovaj mehanizam omogućit će veći postotak povlačenja EU sredstava koje će vršiti jedinice lokalne samouprave. Glavni partneri u uspostavljanju ovog financijskog mehanizma mehanizma su Federalno ministarstvo financija i Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine.
Večernji list: Unatoč činjenici da postoji ograničen set zakonskih i ustavnih nadležnosti općina i gradova, vidljivo je kako se upravo na lokalnoj razini provodi niz mjera kojima se olakšava proces investicija. Koliko su danas općine i gradovi pokretači ekonomskog razvoja kroz privlačenje investicija?
- Točna je konstatacija da su dodijeljene nadležnosti općina i gradova u domeni gospodarskog razvitka ograničene, međutim, većina investitora pri razmatranju potencijalne lokacije za investiranje posjetit će lokalnu, općinsku ili gradsku administraciju. U tom smislu, općine i gradovi ulažu značajne napore u razvoj poduzetničke infrastrukture, kroz ulaganja u nove poslovne zone, davanja olakšica investitorima kao i olakšavanje procesa izdavanja pojedinih dozvola. Pojedine općine idu i korak dalje te potencijalnim investitorima osiguravaju i obuku radne snage, a sve u cilju privlačenja investicija u lokalnu zajednicu. S druge strane, pogodnosti koje ovakve investicije donose u vidu povećane zaposlenosti i dohotka na lokalnoj razini, nemaju odraz u lokalnim proračunima povećanjem prihoda od poreza na dohodak te je u tom smislu potrebno raditi na izmjeni legislative kako bi se povećao udjel općina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak, ali i poreza na dobit.
Večernji list: U kojoj je mjeri unutar Federacije realiziran proces decentralizacije? Koje bi još korake trebalo poduzeti?
- Kada su u pitanju nadležnosti, administrativno-politički ustroj FBiH karakterizira kombinacija ekskluzivnih nadležnosti dodijeljenih pojedinoj razini vlasti, kao i dijeljenih nadležnosti između različitih razina vlasti. Fiskalna decentralizacija osigurava da se nadležnosti dodijeljene općinama i gradovima mogu financirati iz pripadajućih prihoda iako je, u usporedbi sa zemljama u EU, udio općinske razine u ukupnim javnim prihodima u FBiH i dalje jako nizak te bi trebalo poduzeti mjere da se poveća. Imajući u vidu da su neki sektori sa značajnim fiskalnim udjelom dijeljene nadležnosti, vrlo često u praksi dolazi do nedoumica u pogledu provođenja pojedinih zakona, ali i prijenosa dodatnih nadležnosti bez prijenosa adekvatnih izvora sredstava, što je i zakonska obveza, a i u suprotnosti je s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Iz toga razloga, Savez zagovara i donošenje posebnog propisa kojim bi jasno bile definirane nadležnosti i izvori financiranja, čime bi se izbjegle nedoumice koje se u pojedinim slučajevima javljaju u pogledu dodijeljenih nadležnosti i izvora financiranja.
Činjenica je da se lokalne zajednice susreću sa značajnim problemima kojima one nisu uzrok. Naše zakonodavstvo prepoznaje samo monotipsku lokalnu zajednicu, odnosno bez obzira na veličinu, broj stanovnika ili visinu proračuna, općine i gradovi imaju potpuno iste nadležnosti i obveze, štoviše, više razine vlasti imaju običaj prenošenja nekih ovlasti lokalnim zajednicama bez prijenosa sredstava za njihovu realizaciju. I u ovakvim uvjetima, u kojima djeluju naše lokalne zajednice, nužno je da se kreira i jasno čuje njihov glas.
Večernji list: Savez aktivno djeluje i na međunarodnom planu, poput Mreže asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne Europe. Koliko je važna razmjena iskustava i informacija s kolegama s lokalne razine iz drugih zemalja?
- Vrlo važna. Općine i gradovi iz jugoistočne Europe svojim asocijacijama imaju mogućnost razmjenjivanja svoje dobre prakse i postavljaju upite na izazove s kojima se susreću. NALAS je svim svojim članicama osigurao kanale putem kojih se asocijacije mogu obratiti ako se općine i gradovi žele upoznati s iskustvima, praksama koje provode jedinice lokalne samouprave u drugim zemljama. Kad je u pitanju međunarodno predstavljanje, Savez ima dva predstavnika, načelnika, u Izaslanstvu BiH u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. Postoje i mnogobrojne mreže i organizacije u kojima je Savez aktivan ili članovi kao što je CEMR i mnogi drugi.
Večernji list: Jedan ste od aktivnih sudionika u procesu naglašavanja potreba i potencijala općina i gradova. Što vas motivira u vašem djelovanju? Što vam je bio ključni motiv kada je riječ o zastupanju prava lokalne samouprave?
- Prije svega, to je naša obveza i jedna od osnovnih funkcija jer smo, prema Zakonu o principima lokalne samouprave po čijim odredbama radimo, adresa za konzultacije od strane svih federalnih i županijskih vlasti pri donošenju propisa i odluka koje se odnose na općine i gradove. Tu je i Europska povelja o lokalnoj samoupravi, čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina, po kojoj radimo. Naša je organizacija ovlaštena da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Federacije, odnosno da upotrijebi pravni lijek "zaštita prava na lokalnu samoupravu", a što je propisano i u Ustavu Federacije BiH. Upravo smo uradili novu Strategiju razvoja za petogodišnje razdoblje (2022./2027.) koju smo uskladili s ciljevima UN-a do 2030. Dakle, mnogobrojni su propisi, a i ciljevi koje želimo postići. Lokalna razina temelj je društva i jako je zapostavljena u BiH stvarnosti jer se mnogo više pozornosti posvećuje višim razinama vlasti, a na se toj razini ostvaruje, prema istraživanjima Europske unije, 80% potreba građana. Posebnu motivaciju osobno mi predstavlja činjenica da su načelnici neposredno izabrani na lokalnim izborima, dakle, prepoznati kao lideri u svojim sredinama jer smo relativno malo društvo. Samim time oni su kreativni i najčešće progresivni i s njima volim raditi.
Večernji list: Koliko približavanje Europskoj uniji znači za razvoj jedinica lokalne samouprave?
- Lokalna vlast u Europskoj uniji igra ključnu ulogu agenta koji povezuje građanstvo s onima koji u njezino ime vladaju. Lokalne vlasti su te koje aktivno doprinose razvoju EU-a i njihova uključenost jedan je od glavnih preduvjeta za uspješnu provedbu europskih integracija. Postoji nekoliko prednosti članstva u EU za lokalnu upravu, a neke od njih su mogućnost korištenja EU fondova za financiranje projekata na lokalnoj razini, uspostavljanje veza s lokalnim vlastima iz regije u cilju rješavanja zajedničkih problema i izazova, uspostavljanje okvira za uvođenje inovacija u sustav pružanja lokalnih usluga, kao i omogućavanje sudjelovanja lokalnih vlasti u različitim organizacijama Unije i njihovo izravno sudjelovanje u europskim projektima.
Večernji list: Kako namjeravate obilježiti samu obljetnicu?
- Ova obljetnica za nas ima veliku važnost, a također je prilika da se ogledaju prošlost, sadašnjost i budućnost naše organizacije. Sada već davne 1972. godine, na osnivačkoj Skupštini koja je održana u Sarajevu 13. srpnja, osnovana je Zajednica gradova Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. U međuvremenu, u više navrata došlo je do promjene imena tako da se od 2002. godine zovemo Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo Skupštine Saveza donijelo je odluku o izboru osoba i organizacija kojima će na svečanoj ceremoniji obilježavanja 50 godina biti uručene plakete za doprinos u kontinuiranom zalaganju za razvoj i unaprjeđenje lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini te razvoj Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Na svečanoj ceremoniji obilježavanja 50 godina Saveza skupu će se obratiti predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, predsjedatelj Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsad Zaimović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, ministrica Federalnog ministarstva financija Jelka Milićević, predsjednik Komisija za lokalnu samoupravu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Irfan Čengić, veleposlanik pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH Miloš Prica, Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u BiH i Veleposlanstvo Švicarske Konfederacije u Bosni i Hercegovini, predsjednik Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Leendert Verbeek, UNDP u BiH, Ured Vijeća Europe u Sarajevu, predsjednik i direktor Mreže asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne Europe (NALAS), predsjednik Saveza općina i gradova Republike Srpske i zamjenica predsjednika Saveza lokalnih i regionalnih vlasti Švedske Carola Gunnarsson.
