Iako se već devetu godinu troše milijuni maraka za reformu javne uprave na sve četiri razine vlasti u BiH, građani, poslodavci, strani investitori i dalje su nezadovoljni inertnošću javnih službi u pružanju svojih usluga, piše Večernji list. Postupak reforme javne uprave dogovorena je prije devet godina kao faza u postupku koji svaka država - potencijalna članica mora proći prije nego što uopće postane kandidat za članstvo u Europsku uniju (EU). Čelnici državne vlasti, entitetski premijeri Federacije BiH, Republike Srpske te gradonačelnik Brčko Distrikta davno su potpisali dokument u kojem obećavaju temeljitu reformu javne uprave na sve četiri razine vlasti kako bi se poboljšala njihova produktivnost. Zbog svega je i na nagovor čelnika Europske komisije izrađena Strategija za reformu javne uprave i definiran Akcijski plan s aktivnostima, rokovima i odgovornostima pojedinih institucija. Kako su vlasti ipak samo deklarativno opredijeljene za reformu javne uprave, najbolje svjedoče podaci iz najnovijeg godišnjeg izvješća fonda za reformu javne uprave u kojem se rezimiraju rezultati napravljeni u prošloj 2014. godini. Naime, aneksom III memoranduma o razumijevanju predviđeno je da će Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske i Vlada Brčko distrikta BiH iz svojih proračuna godišnje izdvajaju sredstva za sufinanciranje Fonda za reformu javne uprave čiji će iznos biti preciziran njihovim odlukama. Po osnovi aneksa III memoranduma ukupno je uplaćeno 12,108.655,02 KM. Od ovog iznosa donatori su uplatili 5,708.397,47 eura, odnosno 11,164.655,02 KM, dok su domaće vlasti uplatile tek iznos od 944.000 KM, što je poražavajući podatak. Prema podacima Fonda za reformu javne uprave Vlada Brčko Distrikta BiH je uplatila sredstva u iznosu od 20.000 KM kao doprinos za 2013. godinu. Vijeće ministara BiH je iznos od 150.000 KM za 2014. godinu uplatilo na ime doprinosa Fondu za reformu javne uprave, Vlada Republike Srpske je uplatila iznos od 75.000 KM, a Vlada Federacije BiH iznos od 170.000 KM za 2013. godinu. Ne samo da kasne s isplatama, već su iznosi minimalni i nesrazmjerni u odnosu na donacijska sredstva koja daju zemlje članice EU-a kako bi postupak reforme javne uprave u BiH što prije bio dovršen.
Na drugoj strani, službeni podaci Fonda za reformu javne uprave govore kako je Agencija za međunarodni razvoj i suradnju Sida iz Švedske uplatila samo prošle godine iznos od 806.842,54 eura (1.,578.046,85 KM). Norveško ministarstvo vanjskih poslova je uplatilo sredstva u iznosu od 593.937,31 eura (1,161.640,41 KM). Preostala uplata MVP Norveške, prema aneksu III memoranduma, u iznosu od 3,000.000 norveških kruna će se realizirati u ovoj godini.
Kako se troše novac najbolje govori podatak Centra za istraživačko novinarstvo po kojem je kroz reformu javne uprave potrošeno više od dva milijuna maraka iz Fonda za upravljanje ljudskim potencijalima, među kojima je i obuka za rad na računalima. Iako se ova odluka čini suvišnom jer je sposobnost rada na računalu jedan od osnovnih uvjeta za prijem u državnu službu, donatori smatraju da je to trebalo učiniti zbog povećanja produktivnosti državnih službenika.
