Nepostojanje jasne i jedinstvene vanjske politike Bosne i Hercegovine i različiti interesi triju konstitutivnih naroda često dovode do bespotrebnih kriza u odnosima sa susjednim zemljama, piše Večernji list BiH. Zbog unutarnjih političkih potreba iz BiH se često produciraju “afere” sa susjedima. Hrvatska i Srbija uglavnom odgovaraju na takve izazove, ali ih ne proizvode jer im nestabilnost u regiji ionako stvara puno problema pa im stvaranje umjetnih s BiH ne treba ni za vanjske ni za unutarnje potrebe. BiH odavno nije tema na kojoj se unutar Hrvatske pa i Srbije skupljaju politički bodovi. Hrvatska ima dovoljno vanjskih pitanja oko kojih se vlast i oporba mogu sukobljavati pred vlastitim biračkim tijelom, a slično je i sa Srbijom, koja je zaokupljena statusom Kosova.
Oprečni stavovi
Iz BiH pak redovito dolaze različiti pa i oprečni stavovi o skoro svim međudržavnim pitanjima sa susjedima.
Najbolji primjer je granica, čije se utvrđivanje ili potvrđivanje uporno opstruira. S Hrvatskom razgraničenje na Savi problematizira srpska strana, dok je za bošnjačku sporno razgraničenje na moru. U tom kontekstu gleda se i na izgradnju Pelješkog mosta, što bošnjačka strana želi izdići na razinu međudržavnog pravnog i političkog spora, iako je Europska unija jasno stala iza ovog projekta. Bošnjačka strana je blokirala i realan dogovor sa Srbijom oko razgraničenja, a zbog spora bošnjačke i srpske politike unutar BiH u pitanje je doveden i međudržavni projekt izgradnje autoceste Sarajevo - Beograd.
Nema kompromisa
Bošnjačka i srpska politika u BiH približili su stavove oko navodne uzurpacije bh. imovine u Hrvatskoj i prava prijeratnih radnika, ali glavnina sporova svodi se na optužbe o “miješanju susjeda u unutarnje stvari BiH”. Za takve optužbe koristi se bilo kakav istup dužnosnika iz Zagreba i Beograda u kojem se spomene BiH. Jedan od posljednjih primjera je zalaganje Hrvatske u tijelima Europske unije da se osigura jednakopravnost triju naroda u BiH kroz reformu izbornog zakonodavstva. S druge strane, poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za promjenu Daytonskog sporazuma u Sarajevu prešućuje se ili komentira kao dobronamjerna gesta prijatelja, ali ne i kao uplitanje u unutarnja pitanja BiH.
Stvaranju incidenata u odnosima sa susjedima najviše pogoduje nedosljednost vanjske politike i izostanak unutarnjeg kompromisa o većini pitanja koja se tiče odnosa s okruženjem. Da je uglavnom riječ o stvaranju umjetnih problema, pokazuje podatak da trgovinska razmjena, gospodarska i uopće ekonomska suradnja bilježi stalni rast. Problem je očito u politici i dnevnopolitičkim potrebama kada se od susjeda i prijatelja stvaraju neprijatelji. Proces je to koji traje dugo, a produciranje afera jedina je konstanta u odnosima BiH sa susjedima bez obzira tko je na vlasti u BiH ili tim susjednim državama.
