Stručnjaci tvrde da je jedan od glavnih problema u zagađivanju okoliša bacanje hrane, navodi Debra A. Miller, autorica knjige “Garbage and Recycling”.
- Koriste se ogromne količine fosilnog goriva za proizvodnju, prijevoz i pohranu prehrambenih proizvoda pa su se bacanjem hrane ti resursi nepotrebno potrošili. Uz to, hrana, kad se baci, nepotrebno proizvodi emisije ugljika koje uzrokuju globalno zatopljenje. Prema nekim procjenama, oko 40 posto sve hrane proizvedene u Americi se ne pojede, nego jednostavno baca - objašnjava autorica, piše 24sata.hr.
Dodaje i da bacanje hrane na odlagališta otpada doprinosi i klimatskim promjenama jer trule organske tvari oslobađaju snažan, staklenički plin metan. Taj problem se može smanjiti planiranjem kupnje za pojedini obrok, nošenjem popisa u trgovinu i razumnim naručivanjem iz restorana. Ako vam se ipak neka hrana pokvari ili ostane neiskorištena, autorica savjetuje da ju ne bacate u otpad, nego kompostirate i napravite prirodno gnojivo koje se može koristiti za uzgoj biljaka i u vrtu.
- Iako recikliranje pomaže pri smanjenju otpada, najbolje je da općenito smanjite otpad. Svatko može učiniti značajnu promjenu pa tako pojedinci mogu izravno utjecati na struju otpada smanjenjem njegove potrošnje. Budući da je jedan od najvećih problema to što većina proizvoda dolazi s puno ambalaže, ono što možete učiniti je izbjegavati takve proizvode - savjetuje.
Primjerice, kad kupujete hranu kupujte što više svježih namirnica umjesto onih prerađenih koje su često zapakirane. Isto tako pri kupnji proizvoda razmislite može li se ambalaža u kojoj taj proizvod dolazi reciklirati. Iz upotrebe izbacite plastične i papirnate vrećice pa ih zamijenite platnenima - one čuvaju okoliš i štede vaš novac. U staklenim bocama ponesite vodu, a u termosicama kavu na posao i smanjit ćete upotrebu plastičnih boca i jednokratnih čaša.
Smeće je postalo sveprisutan problem u tolikoj mjeri da nerijetko možemo vidjeti fotografije da se prekrasna tropska mjesta bore s ogromnim količinama otpada koje zatrpavaju njihovu obalu.
- Otok Bali, dio Indonezije, jedan je od primjera. Njegova rastuća populacija proizvodi više od pet tisuća tona smeća svaki dan od čega su većina plastične vrećice. No otok još ima slabo razvijenu uslugu smeća pa se otpad gomila na obalama rijeka i u šumama, a vjetar ga često otpuše i na obale Balija. Razlog toga je što siromašne zemlje u razvoju obično nemaju financijskih sredstava za preuzimanje i odvoz smeća - objašnjava autorica te dodaje da se stoga treba probuditi opća svijest javnosti.
