Nema više nikakve dvojbe kako je politička ljubav unutar tzv. Bh. bloka završila te je pobijedila struja koja preferira “probosansku”, ustvari probošnjačku, opciju te da ćemo u sljedećim tjednima svjedočiti nastavku daljnje fuzije unutar ovoga nacionalnog tora, kako se to već dogodilo na hrvatskoj, a prije toga i na srpskoj strani, piše Večernji list BiH.
Neki čak tumače kako se radi o pripremi za neke druge scenarije koji nisu samo politički povezani. No, taj proces neće biti jednostavno provesti do kraja posebno stoga jer je Predsjedništvo Naše stranke na sjednici održanoj jučer u Sarajevu jednoglasno potvrdilo kako ova instant stranka ni na jednoj razini vlasti neće ići u koaliciju s HDZ-om, SDA i SNSD-om.
Nacionalni baloni
To pak praktički znači kako će se ova stranka, ostanu li njezini lideri dosljedni, posve pouzdano naći najmanje izvan kombinacija za državnu i federalnu razinu. O tome govori i logika, odnosno brojke u federalnom, odnosno državnom Parlamentu. Pokazalo se, kako se i pretpostavljalo, nedugo nakon izbora kako je Demokratska fronta Željka Komšića ustvari isturena ruka SDA te da će u određenom trenutku morati vraćati dugovanja koja je Komšić preuzeo zbog logističke potpore koju mu je pružila temeljna stranka kod Bošnjaka kako bi bio izabran na poziciju u državnom Predsjedništvu. Sada je posve izvjesno kako, čak i kada bi okupio sve stranke zastupljene u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta, bez SDA, SBB-a i dvaju HDZ-ova, tzv. Bh. blok imao bi tek 44, od ukupno 98 zastupnika koliko ima Zastupnički dom. To je daleko od potrebne natpolovične većine, koja je nedavno izabrala SDP-ova Elvira Karabajića za čelnika tog doma. Da je to rasplet koji treba očekivati sljedećih tjedana, potvrdio je SDP u Tuzli, koja se smatra bastionom socijaldemokracije koja se posve uklopila u nazivnik bosanskog patriotizma, a na kojemu posljednjih godina jaše SDA. Zbog toga kroz neformalna središta moći, društvene medije, ali i javne nastupe posljednjih tjedana, upravo upozorava kako podjela Bošnjaka najviše koristi neprijateljima Bosne. Zbog toga se koriste i velike riječi poput opasnosti od nove agresije, komadanja Bosne, oživljavanja teritorijalnih pretenzija, a u tome kontekstu treba razumjeti naizgled nepovezanu inicijativu SDA-ova Denisa Zvizdića da sa susjedima BiH treba konačno urediti pitanje granica. Sve je to u funkciji stvaranja psihoze kod domaćih aktera, ali i međunarodnih dužnosnika o novome osjećaju porasta straha kod Bošnjaka s naznakama kako susjedi ponovno spremaju ugrozu. Istina je kako su pred BiH velika iskušenja, a jedna od njih tiču se i ustavnih te izmjena izbornog zakonodavstva. U tome smislu cijeli bošnjački politički spektar naći će se posve pouzdano u jednome ishodištu, jednako kao što su se našli Hrvati ili Srbi. A to znači otvaranje istih pitanja s kojima je BiH ušla u rat, ali i u referendum 1992. godine. Nikada kao sada postaje ponovno aktualno pitanje novoga preustroja zemlje, što najviše podupiru Hrvati ili pak s druge strane pokušaja da se lomljenjem sadašnje daytonske političke logike posve negira njezina multietnička nit kroz stvaranje takve političke zajednice koja bi bila izvor novih konflikata i sukobljavanja.
Velika očekivanja
Shvaćajući važnost trenutka, čak i unatoč mržnjom zaslijepljenim stranačkim uhljebima, i dva HDZ-a odlučila su napraviti iskorak i pokazati hrvatsko zajedništvo. Ta će se hrvatska priča još dodatno osnažiti unutar Hrvatskog narodnog sabora BiH, napose na predstojećem saborskom zasjedanju na kojemu će se donijeti i deklaracija s jasnim porukama što se očekuje od sljedeće garniture vlasti. Kod Srba zajedništvo je dodatno ojačano utjecajem Beograda i Moskve te se za sljedeći mandat vlasti može isključivo govoriti o grupiranju triju nacionalnih političkih saveza. To pak sugerira kako je BiH još duboko zaglibila u neriješene nacionalne probleme. •
