Iako većina ljudi misli kako procesom kuhanja sve namirnice koje jedemo postaju 'sigurne' jer nas uče kako se tim putem ubijaju sve moguće bakterije, istina je kako se kod termičke obrade neke hrane upravo tako potiče razvoj štetnih spojeva i toksina koji mogu izazvati mučninu, probavne probleme pa čak i trovanje.
Ispravna priprema najbolji je način dobivanja maksimuma nutrijenata iz obroka, a neke namirnice kuhanje može 'uništiti' te podgrijavanje učiniti toksičnima. Slijedite upute stručnjaka i uživajte sigurno u svojim jelima, piše 24sata.hr.
Zagorenu hranu nemojte jesti, a ulje ne koristite više puta
Kemijska reakcija koja se javlja kad se hrana previše termički obradi stvara akrilamid, spoj koji oštećuje živce. Najviše opasnosti prijeti od zagorenog tosta i mesa.
Korištenje istog ulja više puta i nije tako bezazleno kao što se čini jer se tako razvija toksični spoj 4-hidroksi-trans-2-nonenal kojeg se povezuje sa srčanim bolestima, moždanim udarom, rakom i Parkinsonovom bolešću.
Ako se podgriju, repa i špinat postaju otrovni
Nikad ne podgrijavajte jela koja sadrže mrkvu, špinat, celer, ciklu i repu jer ponovnim zagrijavanjem tih namirnica mogu nastati kancerogeni spojevi
Što nikako ne podgrijavati
Namirnice koje se ne bi trebale podgrijavati, jer predstavljaju prijetnju vašem zdravlju su:
- Kuhano meso ili hrana koja sadrži meso, poput složenca ili lazanja
- Umaci koji sadrže vrhnje ili mlijeko
- Plodovi mora uključujući i sve što sadrži ikakve tragove riba poput variva i umaka
- Kuhana riža ili tjestenina
- Hrana koja sadrži jaja, grahorice, orašaste plodove i druge namirnice bogate bjelančevinama poput omleta, proizvoda bogatih sojom ili burgerima od leće
- U rizičnu skupinu namirnica spadaju i gljive (Ako su pri pripremi jela korištene svježe i dobro očišćene gljive, koje su nakon pripreme bile u hladnjaku ne više od 24 sata, mogu se podgrijati na temperaturi od oko 70°C.)
- Podgrijavanjem krumpira pak dolazi do rekristalizacije škrobnih zrnaca, zbog čega ona postaju teže probavljiva i često, kod osjetljivijih ljudi, mogu prouzročiti osjećaj težine u želucu.
Tajna sigurnog podgrijavanja
Ono što možete podgrijati morate temeljito zagrijati. Većina pri zagrijavanju koristi mikrovalnu pećnicu, no problem koji se javlja u tom slučaju jest da nećete hranu ravnomjerno zagrijati, pa će ostati prostora na kojima mogu bujati bakterije. Zato je jako važno da ako koristite mikrovalnu (ili običnu pećnicu), u nekom trenutku izvadite hranu, dobro je promiješate i vratite natrag.
Kuhanje na pari
Od mesa, ribe i povrća, sve namirnice koje pripremamo na pari kuhaju se u vlastitim sokovima zbog čega zadržavaju svoj izvorni okus i nutrijente, tvrde nutricionisti.
Ističu da je generalno kuhanje na pari najzdraviji način pripreme sve hrane jer ne zahtijeva dodavanje masnoća u jelo. Uvijek je najbolje na početku kuhanja dodati začine kako bi oni proželi namirnice, a na pari je najbolje pripremati ribu, blitvu i kelj.
Kuhanje u vreloj vodi
Jedna od najjednostavnijih metoda pripreme hrane je kuhanje u kipućoj vodi s dodatkom prstohvata soli. No visoka temperatura i velike količine vode mogu iz namirnica isprati i do 60 posto vitamina i minerala iz hrane, osobito iz povrća. Studije pokazuju da su mrkve, tikvice i brokule najzahvalnije namirnice za kuhanje u vrućoj vodi u usporedbi s parenjem, prženjem ili čak jedenjem sirovih namirnica.
Mrkvu ostavite cijelu
Sljedeći put kod pripreme juhe mrkvu nemojte sjeckati na komadiće, već je operite, ogulite i ostavite cijelu, jer tako se u njoj sačuva veća količina vitamina i minerala. Isto vrijedi i za drugo nabrojano povrće.
Češnjak ne režite i ne kuhajte već dodajte sirov
Sjeckate li češnjak prije dodavanja u jela, time ne dobivate najbolje iz tog prirodnog antibiotika. Istraživanja pokazuju da je znatno bolje drobiti ili gnječiti češnjak te ga ostaviti da stoji desetak minuta prije korištenja u jelu, jer se na taj način lakše otpušta enzim alicin koji djeluje na prevenciju srčanih bolesti.
Hrana koja je zdravija kuhana
Iako većina ljudi izbjegava prženje u ulju kako bi jeli zdravije, ipak nisu upoznati s prednostima drugih metoda pripreme hrane, tvrde nutricionisti za Time Healthland. Kako visoke temperature uništavaju od 15 do 20 posto vitamina u povrću, osobito vitamina C, folne kiseline i kalija, postoji pretpostavka da je kuhanje u kipućoj vodi ili u pećnici na visokoj temperaturi loš način pripreme hrane.
Ipak, brojne studije otkrivaju da su neke namirnice poput špinata, mrkvi i rajčica još zdravije u kuhanom nego u sirovom obliku. Toplina u tom slučaju pospješuje oslobađanje antioksidansa te apsorpciju nutrijenata u crijevima, objašnjavaju stručnjaci.
Kuhanje u mikrovalnoj pećnici
Priprema hrane u mikrovalnoj ima svojih prednosti napram drugih metoda zbog kraćeg vremena kuhanja čime se u namirnicama ne uništavaju važni nutrijenti. Namirnice se u mikrovalnoj kuhaju grijanjem mikrovalovima koji djeluju na molekule u hrani izvana prema unutra. Mana kuhanja u mikrovalnoj je isušivanje hrane, no to se može spriječiti postavljanjem papirnatih ručnika preko tanjura i zdjele te snižavanjem temperature. Studije pokazuju da je u mikrovalnoj najbolje pripremati povrće poput brokula jer se tada najmanje gubi vitamin C.
Hrana iz mikrovalne koju bi svakako trebalo izbjegavati su kokice, koje su opasne zbog vrećice u kojoj se nalaze, a perfluorooktanska kiselina glavni je krivac za to.
Naime, tvar za koju su mnoga istraživanja pokazala da je štetna, odnosno kancerogena, nalazi se u papirnatoj vrećici u kojoj kokice stavljamo u mikrovalnu pećnicu, a služi da bi zadržala masnoću unutar vrećice. Osim toga, često se koristi i za omatanje ostale masne hrane, kao što je slučaj i kod obroka brze prehrane.
Svi gotovi i polugotovi proizvodi koji se pripremaju u mikrovalnoj pećnici uglavnom sadrže PFOA, kako ne bi propustili masnoću izvan pakiranja, a istraživanja pokazuju da ta tvar ima kancerogena svojstva, djeluje na reproduktivni sustav, jetru, štitnjaču i drugo.
