KRONOLOGIJA OLUJE

Operacija je bila vrhunski provedena, a slom RSK omogućio je mirnu reintegraciju Podunavlja

MORH
05.08.2018.
u 16:53

Oluja je spasila i Bošnjake u bihaćkom džepu, stvorila preduvjete za oslobodilačke akcije u BiH te omogućila Daytonski sporazum

Ovo je kronologija operacije Oluja, kojom je u ustavnopravni poredak Hrvatske vraćeno 18,4 posto okupiranog teritorija. 

29. studenoga – 24. prosinca 1994. 
operacija Zima-94 

Prva vojna akcija koja ima za cilj stvoriti povoljne strateške postavke za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hrvatske snage ovladale su većim dijelom Livanjskog polja. 

Početak 1995. predložen 
Plan Z-4 

Međunarodna zajednica (SAD, Rusija, Njemačka, Velika Britanija) predložila je Plan Z-4 kao političko rješenje krize u Hrvatskoj. Hrvatska je imala velikih primjedaba na prijedlog, a pobunjeni Srbi nisu ga uzeli u razmatranje.

7. travnja 1995. 
akcija Skok-1 

Hrvatske postrojbe oslobodile su na planini Dinari iznad Knina područje širine 15 km, a dubine 5 km i stavile pod kontrolu zaleđe Knina.

1. svibnja – 3. svibnja 1995. 
vojno-redarstvena operacija Bljesak 

Oslobađanje okupiranog teritorija u zapadnoj Slavoniji (oko 600 četvornih kilometara).

4. lipnja – 11. lipnja 1995. 
akcija Skok-2 

Hrvatske snage oslobodile su istočnu i zapadnu stranu Livanjskog polja, čime je hrvatskim postrojbama osiguran manevarski prostor. Pod nadzor hrvatskog topništva stavljena je važna komunikacija Glamoč – Bosansko Grahovo u BiH te dolinu Cetine i Vrličko polje u Hrvatskoj. 

17. srpnja 1995. 
Brijunski sastanak 

Na Brijunima predsjednik dr. Franjo Tuđman održao sastanak s najvišim političkim i vojnim dužnosnicima i zapovjednicima zbornih područja.

22. srpnja 1995. 
Splitski sporazum 

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak i predsjednik Vlade BiH Haris Silajdžić potpisuju Deklaraciju o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja u skladu s naporima međunarodne zajednice. 

25. srpnja – 30. srpnja 1995. 
operacija Ljeto-95 

Oslobađanjem Bosanskog Grahova i Glamoča pobunjeni Srbi u sjevernoj Dalmaciji stavljeni su u poluokruženje.

3. kolovoza 1995. 
pregovori u Genthodu kod Ženeve 

U švicarskom Genthodu počinju pregovori između predstavnika hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba. Vodstvo pobunjenih Srba odbija hrvatski prijedlog o mirnoj reintegraciji.

4. kolovoza (petak) 1995. 
U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija Oluja. Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništava neprijateljsko radiorelejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Hrvatske snage kreću u prodor iz 30 pravaca, a u prvim satima akcije na većini pravaca probijaju obranu vojske tzv. RSK. Već prvog dana akcije oslobođeni su: Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu. Srpske snage u jutarnjim satima granatirale su brojna hrvatska naselja.

5. kolovoza (subota) 1995. 
Toga dana oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja. Na kninskoj tvrđavi zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava, koju su podigli pripadnici 4. i 7. gardijske brigade.

6. kolovoza (nedjelja) 1995. 
Toga dana oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Oko 15 sati kod Tržačkih Raštela, na mostu preko Korane, na granici dviju država susreću se zapovjednik 1. gardijske brigade HV-a general-bojnik Marijan Mareković i zapovjednik 5. korpusa ABiH general Atif Dudaković. To znači i spas bihaćke enklave, a HV izbija na međunarodno priznate granice Hrvatske. 

7. kolovoza (ponedjeljak) 1995. 
Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen-Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak objavljuje da je operacija završena toga dana u 18 sati, nakon 85 sati njezina trajanja i da su završene veće borbene akcije. No ostalo je još nekoliko manjih “džepova” otpora protivnika.

8. kolovoza (utorak) 1995. 
Oko 14 sati u Topuskom generalu Petru Stipetiću predaje se 21. kordunski korpus Srpske vojske Krajine kojim je zapovijedao pukovnik Čedomir Bulat. Istog dana hrvatske snage ulaze u Srb. 

9. kolovoza (srijeda) 1995. 
Hrvatske snage ulaze u Vrginmost i Dvor na Uni, čime je Hrvatska vojska stala na cijelu međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.


U Oluji 196 poginulih, 1100 ranjenih 

U napadnom dijelu operacije sudjelovalo je pet gardijskih brigada HV-a, jedan gardijski zdrug, jedna gardijska bojna, 23 domobranske pukovnije, 17 brigada HV-a, četiri središnjice za elektronsko djelovanje, dijelovi topničko-raketne brigade, dijelovi protuoklopne topničko raketne brigade, dijelovi inženjerijske brigade, topništvo za potporu i protuoklopnu borbu iz samostalnih divizijuna ekvivalenta dviju brigada, pukovnija veze, cijeli HRZ i PZO, dijelovi HRM-a (za prijevoz postrojbi) i 2500 pripadnika specijalnih postrojbi MUP-a RH. Ukupno 127 tisuća ljudi. Hrvatski gubici: 196 poginulih, 1100 ranjenih (teže 572 i lakše 528), 3 zarobljena, 15 nestalih. U sedam dana operacije oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Republike Hrvatske. Zarobljeno: 4112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76-152 mm), 6 višecijevnih lansera raketa 128 mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko-bombarderskog zrakoplovstva i dr.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?