Zbog masovnog odlaska, liječnika nema na burzi rada. U potrazi za boljim uvjetima rada i većim zaradama svake godine u inozemstvo odlazi sve veći broj zdravstvenih djelatnika. Situacija je alarmantna i u zdravstvu Unsko-sanske županije, piše Večernji list BiH.
Dotrajala oprema
Prema podacima Liječničke komore USŽ-a, samo Županijsku bolnicu u Bihaću u posljednjih 10 g. napustilo je oko 70 liječnika. Oni koji ostaju suočeni su s nedostatkom sredstava za rad, dotrajalom opremom, viškom nemedicinskog i manjkom medicinskog kadra. U Sindikatu liječnika i stomatologa Županijske bolnice nemaju točne podatke o broju liječnika koji su je napustili. Ipak, ističu kako je broj liječnika koji godišnje napuste BiH veći od podataka koje imaju liječničke komore budući da mladi koji završe medicinski fakultet nemaju obvezu prijaviti se u registar Liječničke komore. - Veliki broj mladih tek diplomiranih liječnika uopće se ne prijavljuje Liječničkoj komori niti pokušava naći posao u zdravstvenim ustanovama. Odlaze vani jer im se ondje nude bolje plaće, uvjeti rada i mogućnost izobrazbe – smatra Amir Rekić, predsjednik Sindikata liječnika i stomatologa Županijske bolnice. - U bolnici trenutačno nedostaju pedijatar-gastroenterolog, pedijatar-pulmolog, neurokirurg te subspecijalisti brojnih grana. Problem tek slijedi jer Liječnička komora USŽ-a navodi kako će u idućih pet godina u USŽ-u u mirovinu otići 55 liječnika - kaže Rekić ističući kako su bolnicu napustili mladi specijalisti interne medicine, pulmologije i pedijatrije te specijalizanti oftalmologije i otorinolaringologije. - Imajući u vidu koliko košta specijalizacija koja u prosjeku traje pet godina, mislim da je to tragedija.
Očekuju bolju skrb
Građani kroz davanja državi financiraju te specijalizacije očekujući zauzvrat zdravstvenu skrb. Nažalost, velik dio novca koji se izdvaja za zdravstvo ide na financiranje plaća nemedicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama - smatra Rekić tvrdeći da bolnica prepuna nepotrebnih pravnika i ekonomista. - Nedavno je ukinuta bolnička recepcija, a sve obveze upisa pacijenata pa i naplate usluga prebačene su na sestre koje često rade po jedna u noćnoj smjeni na mnoštvo pacijenata - navodi Rekić ističući da lošu situaciju dodatno usložnjava migrantska kriza. - Ni šest godina nakon požara nisu osposobljene operacijske dvorane. Na ORL odjelu na kojem radim još se koriste operacijski stol i svjetlo iz 60-ih 20. st., dobiveni kao ratna reparacija za Drugi svjetski rat od Njemačke. Bolnička ljekarna je slabo opremljena. Neki dan sam htio operiranom djetetu uključiti antibiotski sirup, ali mi je na raspolaganju bio samo jedan - ističe dr. Rekić.•
