Jedinstveni matični broj i ovjerena kopija osobnih dokumenata, prije svega osobne iskaznice najčešće su zloupotrebljavani osobni podaci građana.
Prema podacima Agencije za zaštitu osobnih podataka ove podatke neosnovano najčešće traže banke, ali i neke druge tvrtke. Nije rijetka ni zlouporaba medicinskog kartona.
I sve to prije nego se dođe do sfere interneta, gdje je potpuna zaštita podataka, kažu stručnjaci, gotovo nemoguća, javlja N1.
Svaki punoljetni građanin BiH prije ili kasnije susreo se sa zahtjevom da nekome predoči jedinstveni matični broj ili kopiju osobne iskaznice. Čak i prilikom jednostavnog plaćanja računa u banci. Agencija za zaštitu osobnih podataka u prošloj godini upravo je bankama izdala najviše prekršajnih naloga.
"To je obično korištenje jedinstvenog matičnog broja i osobne iskaznice. Nije to samo kod natječajnih procedura nego u raznim situacijama. Recimo, zahtijevanje kopije osobne iskaznice prilikom upisa na tečaj stranog jezika, što je potpuno nepotrebno. Ili traženje jedinstvenog matičnog broja prilikom kupovine karata za nogometnu utakmicu'', kaže Samra Čampara iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Osobne podatke nezakonito su pribavljale i tvrtke koje se bave direktnim marketingom. Čak i liječnici koji su kopije medicinskih kartona davali supružnicima pacijenata.
Zaštita osobnih podataka zahtijeva i usklađivanje Zakona sa zakonima zakonodavnih tijela na svim razinama. To je često izvor problema.
''To je bio slučaj sa Zakonom o matičnim knjigama u Federaciji BiH. Gdje se teret vođenja točnih podataka prebacuje na građane, a građani onda trebju dokazati matičarima koji su napravili grešku najčešće prilikom unosa elektronske evidencije, imamo i matičara koji ne znaju razliku između Č i Ć i onda građanin mora podnijeti zahtjev da mu se utvrdi osobno ime samo zato što je netko pogrešno unio podatke'', istaknuo je Petar Kovačević, direktor Agencija za zaštitu podataka BiH.
U digitalno, moderno doba, kada se sve više oslanjamo na internet, stručnjaci kažu, potpuna zaštita podataka gotovo je nemoguća. Za razliku od stvarnog, u virtuelnom životu matični brojevi i osobne iskaznice nisu meta.
"U biti podaci s bankovnih kartica se zlouporabljavaju, podaci korisnika u smislu pravljenja nekih lažnih bankovnih računa, krivotvorenih računa. Ali bilo je svega. I pravljenja lažnih osobnih iskaznica, podizanja kredita u ime trećih osoba i slično'', kazao je Saša Petrović, odsjek za borbu protiv cyber kriminala FUP-a.
