Pacijenta (72) su spasili liječnici KBC Osijek u zadnji čas. U pola sata su mu izvukli ugrušak od 10 centimetara koji je u potpunosti onemogućio opskrbu krvlju jednog dijela mozga. I covid izaziva zgrušavanje krvi.
Tog je dana Tajana Turk, doktorica Kliničkog bolničkog centra u Osijeku, požurila na posao, kao da je znala da će njen raniji dolazak spasiti nečiji život. U bolnici ju je dočekao pacijent s aktivnim moždanim udarom koji je trebao hitnu operaciju.
Tim koji u osječkoj bolnici od prosinca prošle godine radi operacije mehaničke trombektomije okupio se u rekordnom roku i već nakon nekoliko minuta operacija je započela.
U roku od pola sata iz začepljene krvne žile u mozgu izvučen je ugrušak dužine desetak centimetara koji je u potpunosti onemogućio opskrbu krvlju jednog dijela mozga. Radilo se o pacijentu od 72 godine koji se odmah nakon operacije osjećao bolje.
- Mehanička trombektomija je mehaničko vađenje krvnog ugruška iz začepljene krvne žile u mozgu kako bi se ponovno osigurao dotok krvi u odgovarajuće dijelove mozga. Radi se putem femoralne arterije u koju ulazimo u preponi. Taj zahvat je svjetska medicina preporučila kao standard za izvođenje još 2015. godine, a mi ga u Osijeku radimo od lani, kad se za njega educirao poseban tim Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju koji čine prim. dr. sc. Gordan Šarić dr. med., Vjekoslav Kopačin dr. med. i ja - rekla je Turk pa dodala:
Lijevo je snimak s ugruškom u mozgu. Desno su krvne žile nakon što su izvadili ugrušak | Foto: Privatni album
- Na raspolaganju smo 24 sata za hitne postupke, a isti taj zahvat inače se radi i u bolnicama u Zagrebu, Splitu i Rijeci.
Otkako rade navedeni zahvat u osječkoj bolnici, obavljeno je 26 operacije trombektomije, i to uglavnom na pacijentima između 55 i 75 godina. Ugruškom začepljena krvna žila razlog je moždanog udara u 80 posto slučajeva, dok preostalih 20 posto pacijenata udar dobije zbog nekog krvarenja. Tih 20 posto nisu podobni za mehaničku trombektomiju.
Foto: Privatni album
- Ključno je da pacijent koji ima moždani udar u bolnicu dođe u prva četiri i pol sata od nastanka simptoma. Tad on može dobiti intravenski lijek za otapanje ugruška. Ako se radi o ugrušku u velikoj krvnoj žili, to otapanje često nije dostatno i potrebno je raditi trombektomiju. Trombektomija se mora napraviti u okviru šest sati od nastanka moždanog udara. Nekima se može raditi i nakon tog perioda, ali to zahtijeva dodatne pretrage. Naime, što dulje traje moždani udar, to više dijelova mozga propada. Bitna je procjena koliko se dijela mozga može spasiti nakon udara. Svake minute moždanog udara odumre oko dva milijuna neurona, što je jako puno. Nekome oni propadaju brže, a nekome sporije. Što pacijent kasnije dođe, manje su šanse da će se on oporaviti - ističe liječnica. Neki, pak, pacijenti imaju dobre okolne, odnosno kolateralne žile kojima se ugroženi dio mozga ipak opskrbljuje određenom dozom krvi pa to poboljšava šanse za oporavak. Također je bitno i u kojem dijelu mozga se dogodio udar. Sve to utječe na ishod oporavka pacijenta.
- Kad pacijent s moždanim udarom dođe u bolnicu, prvo mu napravimo CT mozga kako bismo vidjeli ima li krvarenja ili ne. Ako nema krvarenja, napravi se CT angiografija, odnosno slika krvnih žila u mozgu. Na temelju tih slika vidi se o kakvom se začepljenju radi. Potom procjenjujemo je li pacijent kandidat za trombektomiju ili ne jer nisu svi s moždanim udarom adekvatni za postupak. Dob ne predstavlja problem, nego druge vrijednosti, poput veličine i dostupnosti začepljene krvne žile, stanja pacijenta prije udara i njegovoj težini. Digitalna subtrakcijska angiografija je snimak koji se radi u angiosali. Pod kontrolom rendgena ubodemo krvnu žilu u preponi, u nju se stavi uvodnica kao ulaz u krvnu žilu, a potom stavljamo kateter koji prolazi kroz žilu u cijelom tijelu do mozga. Putem angiografske slike dođemo do ugruška, kroz njega uguramo drugi mikrokateter i izvučemo stent retriever, koji otvorimo unutar ugruška koji ga ‘pokupi’ kao malena mrežica. Sve to skupa izvučemo van - tumači proceduru iznimno delikatnog zahvata dr. Turk dodajući kako se može dogoditi da ugrušak tijekom izvlačenja otpadne sa stenta negdje “usput” i ode drugdje, no u većini slučajeva on se može ponovno izvaditi.
Foto: Privatni album
- Potrebno je kod ljudi razviti svijest o prepoznavanju moždanog udara. Pacijent mora znati prepoznati simptome udara kako bi na vrijeme pozvao Hitnu pomoć. Bitno je potom i da liječnik hitne medicine pacijenta procijeni prioritetnim, da nema nikakvih zastoja u dolasku do bolnice. Samo deset posto pacijenata s moždanim udarom koji su kandidati za ovaj zahvat uspije doći na vrijeme na obradu - ističe dr. Turk.
Simptomi moždanog udara najčešće su nerazuman govor nalik frfljanju ili uopće nemogućnost govora, potom slabost u ruci te veća ili manja oduzetost jedne strane tijela. Vrijeme je ključno.
- Ne postoji nesimptomatski moždani udar čak i kad je blagi. Ako simptome ne primjećujete vi, primijetit će ljudi oko vas. Doduše, postoje i nespecifični simptomi, oni koji ne izgledaju kao moždani udar i koje je teže povezati s moždanim udarom. Kod blagog moždanog udara ne rade se ovako invazivni zahvati - objašnjava dr. Turk.
Foto: Privatni album
U operativnom timu uvijek su anesteziolog, anesteziološki tehničar, intervencijski neurolog, intervencijski radiolog, sestra instrumentarka i inženjer radiologije.
Osječki tim liječnika operirao je i pacijente koji boluju od COVID-a.
- Imali smo dva pacijenta s COVID-om koje smo operirali i dva koje smo operirali nakon što su preboljeli. Puno se priča o opasnosti od ugrušaka zbog COVID-a. Nema puno znanstvenih radova koji povezuju moždani udar s COVID-om. Pacijenti s COVID-om koji su imali ili imaju moždani udar imaju 1,2 posto veću šansu da će umrijeti jer se kod COVID-a povećava šansa za zgrušavanjem krvi. Problem je i što ne postoji test koji možete napraviti nakon COVID-a koji bi pokazao je li se sustav zgrušavanja krvi poremetio - kaže Turk.
