Kako ponovno ne bi doživjeli blokadu izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje članice EU-a, iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za ovu godinu najavili su provođenje niza mjera sprječavanja širenja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti kod životinja.
Što će se sve financirati
U svrhu ispunjenja uvjeta za izvoz mlijeka na tržište EU-a, kao i tržište susjednih zemalja, nužno je provesti dijagnostičko ispitivanje mliječnih goveda na brucelozu, tuberkulozu i enzootsku leukozu. Iz programa će se financirati provođenje mjera propisanih programom mjera zdravstvene zaštite životinja i njihova provođenja u veterinarskim stanicama koje imaju dodijeljeno područje djelovanja u skladu s pravilnikom o uvjetima za osnivanje i obavljanje veterinarske djelatnosti te dodjelu područja djelovanja. Tijekom 2022. godine iz ovog programa financirat će se dijagnostičko ispitivanje na brucelozu, tuberkulozu i enzootsku leukozu svih ženskih goveda i njihova ženskog podmlatka namijenjenog za daljnji uzgoj. Na tuberkulozu će se ispitati sva ženska grla starija od šest tjedana, na brucelozu starija od 12 mjeseci, a na enzootsku leukozu starija od 24 mjeseca pod uvjetima da razdoblje od prethodnog ispitivanja na sve tri bolesti nije kraće od šest mjeseci, stoji u objašnjenju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Za ovu namjenu iz proračuna FBiH izdvojeno je oko 2,5 milijuna KM, od čega najviše ide za cijepljenje i sprječavanje zaraze kod životinja, a ostatak za educiranje vlasnika životinja i dodatno obrazovanje doktora veterinarske medicine savjetovanjem i seminarima, praćenjem zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog podrijetla u odobrenim i registriranim objektima te osiguranje dijagnostike za konfirmacijske testove.
Napravljene dvije liste
Spomenimo da je nakon višegodišnjih pregovora Europska komisija 2018. konačno donijela odluku kojom se BiH stavlja na listu A i B zemalja kojima je dopušten izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU. Do tada je s tržišta BiH bio dopušten izvoz samo termički obrađenog mlijeka (tzv. kolona C), a od 2018. godine mljekari mogu izvoziti i mlijeko s manjim stupnjem pasterizacije, kao i sirovo mlijeko. Prema informacijama Vanjskotrgovinske komore, u BiH trenutačno radi više od 30 mljekara, dok je broj mljekara koje su ispunile sve uvjete za izvoz proizvoda izvan BiH 11. Osim registriranih mljekara, posluje i jedan broj malih obiteljskih mljekara, ali one su isključivo usmjerene na neposredno lokalno tržište.
U strukturi prerade mlijeka u bosanskohercegovačkim mljekarama konzumno mlijeko sudjeluje sa 61%, fermentirani proizvodi s 22,9%, vrhnje s 9%, sir sa 6,4%, a maslac i ostali žuto-masni proizvodi s manje od jedan posto.
