Stručnjaci iznose stvari koje biste trebali znati o štitinjači:

Štitnjača je važan organ

Štitnjača izravno ili neizravno kontrolira gotovo svaku pojedinu funkciju u tijelu. Svakoj ćeliji u našem tijelu potreban je hormon štitnjače, zbog čega je vrlo važno voditi računa o tome da u organizmu uvijek imamo zdravu i uravnoteženu količinu ovog hormona.

Problemi sa štitnjačom utječu na cjelokupno zdravlje

S velikom moći dolazi velika odgovornost, a štitnjača nije iznimka. Nažalost, postoji puno načina na koje funkcija ove žlijezde može biti poremećena te niz zdravstvenih stanja koja spadaju u kategoriju bolesti štitnjače. Najpoznatiji su hipotireoza (neaktivna štitna žlijezda), hipertireoza (kada je prekomjerno aktivna), Hashimoto (autoimuni poremećaj koji napada štitnjaču, izazivajući hipotireozu) i Gravesova bolest (autoimuni poremećaj koji uzrokuje hipertireozu). Postoje i četiri vrste karcinoma štitnjače: papilarni, folikularni, medularni i anaplastični.

Krvne pretrage nisu uvijek dovoljne

Bilo da ih obavljate u sklopu godišnjeg sistematskog pregleda ili vas, zbog sumnje u neko stanje, na njih uputi vaš ljekar, krvne pretrage mogu otkriti probleme sa štitnjačom.

- Rasponi u radu štitnjače mogu biti veliki. Većina ljekara testira samo jedan ili dva markera, kada bi trebali testirati sedam do devet markera za cijelu štitnjaču. Čak i ako cijeli panel izgleda normalno, možda će biti potreban ultrazvuk štitnjače kako bi se otkrio problem - upozoravaju stručnjaci.

Poteškoće se mogu javiti u bilo koje životno doba

Čest mit o zdravlju štitnjače je da se samo kod starijih žena javljaju problemi sa ovom žlijezdom. Činjenica je da žene svih dobnih grupa obolijevaju od bolesti štitnjače. Rizik naročito raste tokom puberteta, trudnoće, porođaja i perimenopauze.

Simptomi hipertireoze variraju od pacijenta do pacijenta

Kad štitnjača proizvodi previše hormona, to može rezultirati hipertireozom. Ljekari to opisuju kao osjećaj da stalno jurite 100 kilometara na sat.
Simptomi uključuju osjećaj tjeskobe, vidno drhtanje ili osjećaj drhtaja iznutra, nesanicu, višestruke stolice tokom dana, gubitak tjelesne težine s povećanjem apetita, pretjeranu vrućinu i znojenje, te neuredne menstruacije.

Hipotireoza utječe na nivo energije i druga stanja

Na suprotnom kraju spektra je hipotireoza – stanje kod kojeg je štitnjača nedovoljno aktivna.
Osobe koje muči hipotireoza primijetit će sljedeće simptome: stalni osjećaj umora, pospanost i natečenost, zatvor, promjene na kosi i noktima, osjećaj hladnoće, depresija, mentalna sporost, usporen rad srca...

Kvalitet života vam je u padu

Bez odgovarajućeg liječenja najteži oblici hipotireoze i hipertireoze mogu biti opasni po život. Ali čak i blaži problemi mogu ometati svakodnevni život.
- Ljudi koji imaju neaktivnu štitnjaču koja se ne liječi mogu imati nedostatak energije i mentalne budnosti - kažu ljekari, napominjući da to može biti posebno problematično na poslu.

Ravnoteža je ključna

Kada liječnik dijagnosticira pacijentu poremećaj rada štitnjače, vjerovatno će propisati lijekove koji podržavaju hormonsku ravnotežu. Postoje i dodatni načini podrške štitnjači, a uključuju promjene u životnim navikama. To se prvenstveno odnosi na prihvatanje zdravih prehrambenih navika i redovnu tjelesnu vježbu, ali i izbjegavanje stresa, vrijeme za odmor tokom dana i sl.

Ono ste šta jedete

Prehrana igra veliku ulogu kada se radi o upalnim procesima koji nastaju u organizmu. Mnogi problemi sa štitnjačom rezultat su upalnih stanja, tako da je pravilna prehrana za podršku štitnjače izuzetno važna.

- Devedeset i sedam posto problema sa štitnjačom autoimune je prirode, a većina imunološkog sistema nalazi se u crijevima. To je razlog zašto briga o probavnom sistemu ima prednost kad govorimo o prirodnim metodama očuvanja štitnjače - naglašavaju stručnjaci.

Selen je ključan za normalnu funkciju štitnjače

Štitnjača je organ s najvećom količinom selena po gramu tkiva. Ovaj mikronutrijent pomaže u odbrani od bolesti, a podupire i metabolizam hormona štitnjače. Glavni izvori selena u prehrani su kruh, cjelovite žitarice, crveno meso, perad, tuna i jaja.

Pristup u liječenju raka štitnjače se mijenja

Od 1975. godine stopa obolijevanja od raka štitnjače se utrostručila. Danas ljekari pokušavaju pacijente liječiti manje invazivnim tretmanima, što znači da neće svakom pacijentu reći da mu treba ukloniti cijelu žlijezdu. Kod manjih tumora skloniji su pristupu "budnog nadzora", što podrazumijeva nadgledanje hoće li tumor postati veći da bi se utvrdilo je li operacija potrebna.

Probir na rak štitnjače ne preporučuje se uvijek

Premda se možemo složiti da je sreća što živimo u vremenu u kojem su nam na raspolaganju različite metode snimanja, kao što su CT i ultrazvuk tu se krije i rizik od predijagnosticiranja jer, zahvaljujući naprednoj tehnologiji, ljekari pronalaze više malih čvorova.

Jednom kada se nađe čvor, potrebno ga je riješiti, što može zahtijevati biopsiju. Međutim, ukoliko postoje čvorići, ali uz njih kod odrasle osobe nema uobičajenih simptoma koji ukazuju na određenu bolest, probir ne mora uvijek biti rješenje.