Ako vam se događa da često jedete više nego što to želite, i sličan vam osjećaj izaziva kao i kad ste, primjerice, obećali sebi da ćete prestati pušiti ili konzumirati “čašicu manje ovaj put, sigurno”, to je zato što sve navedene stvari imaju zajednički čimbenik. A to je stres.
Često ne znamo da smo postali ovisni o nekoj aktivnosti ili tvari sve dok ne poželimo staviti kočnice na istu i otkriti da one ne djeluju. Nastavljamo raditi ili koristiti nešto iako žalimo, često i dok to radimo, piše ljepotaizdravlje.hr.
Želja za zaustavljanjem nepoželjnog ponašanja može postati očajna i zastrašujuća, neovisno o tome o kojoj se aktivnosti radi. Je li to riječ o prekomjernoj potrošnji, konzumaciji alkohola ili hrane.
Sve je više dokaza da ljudi doživljavaju znakove ovisnosti u konzumaciji prerađene hrane. Primjerice, prošlogodišnja rasprava u časopisu Journal of Clinical Nutrition pronašla je konsenzus da ovisnost o prehrani postoji i da je mehanizam u epidemiji pretilosti. To objašnjava paradoks da ljudi nastavljaju jesti nezdravu prerađenu hranu čak i kad se bolesti povezane s prehranom razvijaju.
Iako neki ljudi mogu kontrolirati svoju konzumaciju ove prerađene hrane i izbjeći razvoj bolesti povezanih s prehranom, drugi sve češće otkrivaju da to ne mogu. Godine 2018. američki adolescenti konzumirali su otprilike 67 % svojih kalorija u prerađenoj hrani, u odnosu na 61 % u 1999.
Prema Američkom udruženju psihijatara, postoji 11 dijagnostičkih kriterija za alkoholizam, koji se mogu lako primijeniti i na ponašanja povezana s neželjenim jedenjem, a alkohol ima specifičnu povezanost i zato što je, kao i prerađena hrana, posvuda dostupna i često se povezuje s društvenim aktivnostima.
Zašto smo ovisni o prerađenoj hrani?
Čini se da ovisnost o prerađenoj hrani i ovisnosti o tvarima dijele mnoge od istih kemijskih promjena u mozgu, nakon izlaganja proizvodu. Dopamin, kemikalija za nagradu i zadovoljstvo koja se oslobađa tijekom seksa i upotrebe droga, oslobađa se nakon jedenja prerađene hrane. Ovaj dopamin čini hranu mnogo korisnijom za vaše tijelo od jednostavne biološke potrebe za jelom. Nisu uobičajene kada se konzumira prirodna, neprerađena hrana kao što su mrkva i jagode.
Ne samo da konzumacija ove hrane povećava dopamin već također proizvodi povoljne biološke promjene u trenutku, smanjujući bol, simptome depresije i stresa vrlo brzo nakon konzumiranja. U studiji na štakorima koji su dobili priliku odabrati kokain ili vodu zaslađenu šećerom, 95 % njih je odabralo vodu zaslađenu šećerom.Konačno, u vašoj je biologiji tražiti slatke okuse jer ukazuju na netoksične, bogate izvore energije.
Zašto je to loše ako uživamo u toj hrani?
Problem je taj da prerađena hrana ne samo da proizvodi biološke promjene u kratkom roku nego i dugoročno rekonstruira vaš mozak. Uz kontinuiranu konzumaciju, vaše tijelo postaje manje osjetljivo na dopamin koji se proizvodi konzumiranjem prerađene hrane i trebate jesti više samo da biste imali isto ugodno iskustvo.
U istoj studiji na štakorima, otkriveno je da pretili miševi imaju manje dopaminskih receptora od skupine normalne težine, što pokazuje ovaj začarani krug traženja više hrane kako bi dobili isto kemijsko iskustvo. Ne samo da vas smanjena osjetljivost tjera da želite više nego konzumiranje prerađene hrane također ometa hormone grelin i leptin, dva hormona odgovorna za kontrolu apetita i sitosti. To vas može dovesti do prejedanja, što je pokazano u studijama na štakorima.
Kako znati jeste li ovisni o prerađenoj hrani?
Postoji puno kvizova na internetu koji vam mogu pomoći otkriti jeste li doista, no točno će vam znati reći samo stručnjak. No ako ste se zapitali imate li problem, šanse su te da možda idete prema tome da se ne možete suzdržati i ovakvu hranu normalno integrirati u vašu prehranu, već da ste o njoj ovisni. Evo nekih znakova:
1. Planirate pojesti jedan tanjur, ali dok sami sebe kudite, odlazite po još jedan tanjur. Umjesto da uzmete samo jednu šaku čipsa, ujutro je pakiranje prazno.
2. Osvijestite si ako odlazite u kuhinju i provjeravate hladnjak kad niste dobro. Od ispitanika u jednom europskom istraživanju, 95 % je izjavilo da jede zbog ljutnje, depresije, emocija općenito, glavobolje, boli, želuca, dosade, usamljenosti, utrnulosti, žudnje i sličnih razloga.
3. Pomišljate na konzumaciju hrane kad vam je dosadno ili kad god imate slobodan trenutak.
4. Imate problema u odnosima zbog konzumacije hrane. Ne, to ne znači kako netko želi da smršavite, ali možda su primijeniti da halapljivo konzumirate određene proizvode. Nakon što razgovarate o tome, vidite da jednostavno ne možete prestati jesti prerađenu hranu u odnosu na bilo koju drugu. Kako je jedna zanimljiva objava na Instagramu rekla – ako vam se ne jede cvjetača, niste gladni. To ne znači da ste automatski ovisni o prerađenim proizvodima, ali činjenica jest ta da najčešće upravo njih ne možemo prestati jesti.
5. Jedete u opasnim uvjetima, tijekom vožnje doma jer ne možete čekati stići.
6. Počinjete sakrivati hranu od okoline kako ne bi primijetili da imate problem.
Iako jedna od ovih stvari ne znači da ste ovisni, ako se prepoznajete u većini toga, postoji šansa da gubite kontrolu kad je riječ o prerađenoj hrani, i razmislite o tome da to otvoreno iskomunicirate svome liječniku.
