Osam mjeseci traje postizborna kriza u Bosni i Hercegovini koja se ogleda u potpunoj nefunkcionalnosti konstituiranih tijela vlasti i opstrukcijama uspostave preostalih, piše Večernji list BiH. Razmjenjuju se optužbe i prebacuje odgovornost za ovakvo stanje, ali jasno je kako su u pitanju povezani procesi.
Različiti pogledi
Formalno su, sukladno izbornim rezultatima, konstituirani Predsjedništvo BiH, Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Još se čeka na uspostavu Vijeća ministara, a zbog opstrukcija bošnjačke strane tog procesa, Srbi su odlučili zakočiti imenovanje parlamentarnih povjerenstava. Također, Predsjedništvo BiH nikada nije bilo neaktivnije, izuzmu li se medijske, manje-više populističke izjave članova pojedinačno.
Političko Sarajevo inzistira na usvajanju Nacionalnog godišnjeg plana, kao dijelu integracijskog puta BiH u NATO. Postavljaju to kao uvjet za deblokadu imenovanja Vijeća ministara. Istodobno, optužuju srpsku strnu za blokadu procesa na državnoj, a hrvatsku za uvjetovanje izbora federalne vlasti. S druge strane, Srbi tvrde kako je pozadina cijele politike iz Sarajeva da se pobjedničke snage iz Republike Srpske, a prije svih SNSD, što je moguće dulje drže podalje od institucija izvršne vlasti na državnoj razini. Jasno je da SDA i njegovi bošnjački partneri žele održati kadrove poraženog i raspadnutog Saveza za promjene RS u Vijeću ministara do kad je god to moguće. Pri tome na njih ne vrše nikakav pritisak da prihvate Nacionalni godišnji plan u Vijeću ministara.
Iako podržava i europski i euroatlantski put BiH, kao i uspostavu vlasti, hrvatska strana je svojevrsni talac političke šahovske partije Bošnjaka i Srba. No, ulogu talaca imaju i svi građani BiH, jer bez vlasti nema ni napretka na europskom putu, kao ni novog paketa ekonomskih i socijalnih reformi. Europska komisija je u svom izvješću jasno stavila do znanja da je uspostava vlasti temeljni preduvjet za dobivanje kandidacijskog statusa i za ozbiljan reformski put BiH. Trenutačna situacija ne pogoduje ni suočavanju s ozbiljnim sigurnosnim i humanitarnim problemima, kao što je migrantska kriza koja poprima sve dramatičnije razmjere.
Uloga stranaca
Postupno se dovodi u pitanje i funkcioniranje drugih institucija jer se proces imenovanja rukovodnih kadrova namjerno odugovlači. Najbolji primjer za to je odluka bošnjačke strane u Vladi Federacije da blokira imenovanje novog ravnatelja Federalne uprave policije. No, nije to jedina institucija koja je bez čelnog čovjeka i najodgovornije osobe.
Pitanje je koliko u ovoj situaciji može pomoći i aktivniji angažman međunarodne zajednice koji se ogleda i kroz sve veći interes SAD-a. Učestali su posjeti i poruke visokih američkih dužnosnika zaduženih za ovaj dio svijeta, koji su svjesni da ovako nefunkcionalna i blokirana BiH ugrožava i regionalnu stabilnost i napredak na kojima SAD s partnerima radi već godinama. Rezultat njihova pojačanog angažmana u BiH mogao bi se vidjeti vrlo brzo.
