Stres je pojava koja se općenito odnosi na dvije stvari – psihološku percepciju pritiska iz okoline te odgovor tijela na taj pritisak koji uključuje višestruke sustave, od metaboličkih do kognitivnih promjena.
Stres se ukratko može definirati kao pojava koja se javlja pod utjecajem pritiska te kao sredstvo pomoću kojega osoba reagira na izazove i neizvjesnosti postojanja.
Ono što je ključno kod doživljaja stresa je procjena opasnosti koja pokreće sustav automatskog odgovora poznatog pod frazom „bori se ili bježi“ (eng. „fight or flight“). Osim što aktivira cijeli sustav hormonskih signala, takav automatski odgovor nudi trenutno rješenje za situaciju koja se smatra opasnom i ugrožavajućom.
Što je stres i koliko je opasan?
Svakodnevno smo okruženi različitim stresorima koji na svakog pojedinca mogu djelovati na različit način što znači da će se stres pojaviti samo onda kada osoba shvati da zahtjevi okoline prelaze njezin adaptivni kapacitet.
Drugim riječima, neće svatko pod istim pritiskom reagirati jednako. Neki će određeni problem percipirati kao sitnicu i riješiti ga vrlo jednostavno dok će drugi doživjeti različite psihološke i fiziološke promjene dok shvate kako riješiti taj isti problem. Smatra se da se stres događa kada osoba smatra da su okolnosti opterećujuće ili da prelaze njezine resurse i ugrožavaju dobrobit.
Stresne situacije aktiviraju negativni afekt koji uključuje uznemirenost i negativne emocije. Istovremeno dolazi do promjena imunoloških funkcija te neuroendokrinih promjena koje mogu rezultirati različitim zdravstvenim ishodima.
Naime, osobna sklonost stresu ili nepovoljni stilovi suočavanja sa stresom te negativni emocionalni odgovori ili loša kvaliteta života povezani su s većom učestalošću pojave karcinoma i različitih drugih kroničnih bolesti.
