Vlada FBiH na 48. redovitoj sjednici, održanoj u četvrtak u Sarajevu, utvrdila je prijedlog zakona o financijskom poslovanju te ga uputila u parlamentarnu proceduru, nakon što je, u skladu sa zaključcima oba doma Parlamenta FBiH, o zakonu u formi nacrta provedena 90-dnevna javna rasprava. Zakon propisuje dužnost uprava u vođenju poslova društava i poduzimanju svih potrebnih mjera za osiguranje likvidnosti, piše Večernji list BiH. Vlada je na istoj sjednici produžila krajnji rok za verificiranje računa stare devizne štednje do 30. rujna ove godine. Odbijen je prijedlog mišljenja na prijedlog zakona o konverziji kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima (CKF) u konvertibilne marke (KM), koji su predložili zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, ujedno i članovi Povjerenstva za ispitivanje zakonitosti plasmana kredita u CHF-u. Obrazloženje je da Vlada F BiH ne može prihvatiti retroaktivnu primjenu zakona jer za to nisu predviđena sredstva u proračunu, a takav prijedlog ujedno i diskriminira korisnike kredita u CHF-u. Nakon rasprave, dana je preporuka Hypo Alpe-Adria banci, koja je plasirala najviše kredita u CHF-u, da korisnicima kredita u spomenutoj valuti ponudi rješenje problema. Na dnevnom redu našao se i niz imenovanja u upravnim i nadzornim odborima javnih poduzeća koji su u većinskom vlasništvu FBiH te su u tom kontekstu produljeni mandati postojećim članovima NO HT d. d. Mostar, BH Pošti, BH telekomu d. d. Sarajevo te Hrvatskoj pošti d. d. Mostar. Novi Nadzorni odbor dobila je Lutrija BiH, a za predsjednika je imenovan Miroslav Ćorić. Vlada je dala suglasnost Agenciji za privatizaciju FBiH o prodaji imovine u Gradcu, u Hrvatskoj, metodom neposredne pogodbe, po cijeni nižoj za 20 posto u odnosu na ranije ponuđenu cijenu objekta koji je u ruševnom stanju i za čiju kupnju prilikom dosadašnjih pokušaja prodaje nije bilo zainteresiranih. Donesene su i odluke o prodaji tri poslovna prostora u Karlovcu. Uz ostalo, Vlada FBiH prihvatila je i informaciju ministra financija Ruske Federacije vezanu uz otplatu klirinškog duga, ‘teškog’ 125,2 milijuna američkih dolara. Informacijom je predloženo da se dug isplati u novcu, a ne u robi kako je dosad planirano, po metodi isplate tranši MMF-a po kojoj bi FBiH dobila značajan dio sredstava. U formi nacrta prihvaćeni su zakoni o Gradu Cazinu i Livnu te su upućeni u parlamentarnu proceduru. Na ovaj način pokrenuta je inicijativa o proglašenju Cazina i Livna gradovima. Neki od argumenata Livna su da je sjedište Hercegbosanske županije, da je važno prometno, gospodarsko i kulturno središte, a proglašenje gradom otvorilo bi mu razvojne perspektive od kojih je jedna i pristup fondovima Europske unije. Cazin je gusto naseljeno mjesto s više od 70 tisuća stanovnika te ima značaj zemljopisno-strateškog položaja, neki su od argumenata za proglašenje ove općine na sjeverozapadu BiH gradom.
Vlada Federacije BiH dala je suglasnost na zahtjev općine Kiseljak o objedinjavanju zemljišnih parcela, odnosno za novu parcelizaciju u gospodarsko-poduzetničkoj zoni Dugo Polje. Suglasnost je isključivo tehničke prirode te ni na koji način ne zadire u vlasničke odnose zemljišta koje je u državnom, odnosno vlasništvu Federacije BiH, objašnjenje je koje je ministrima ponudio Željko Obradović, ravnatelj Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose. Odluka se odnosi na zemljište u blizini naselja Brestovskog koje je proglašeno neperspektivnom vojnom lokacijom i godinama ne služi ničemu. Na inicijativu općine Kiseljak, a uz suglasnost Vlade Federacije BiH, neperspektivna lokacija se stavlja u funkciju razvoja gospodarstva, čime opredjeljenje Vlade FBiH za poticanjem razvoja gospodarstva iz deklarativnog prelazi u operativno. “Ovo je izuzetno značajan poticaj razvoju gospodarstva u Kiseljaku i okolici jer već imamo pet zainteresiranih investitora čijim zahtjevima ćemo odlukom Vlade FBiH moći udovoljiti”, kaže Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak. Ministri u Vladi FBiH, koji su podržali ovakvu odluku, čiji je predlagač bio Fadil Novalić, predsjednik Vlade, nadaju se kako će primjer Kiseljaka pokrenuti slične inicijative kojima će neperspektivna imovina biti stavljena u funkciju razvoja gospodarstva i novih radnih mjesta.
