Novčanici bh. građana iz mjeseca u mjesec sve su prazniji, čemu svjedoče i brojne statistike u kojima se prikazuje koliko je novca potrebno mjesečno izdvojiti za osnovne životne namirnice u odnosu na mjesečne prihode, piše Večernji list BiH.
Izdvajaju velike iznose
Uz rast cijena osnovnih životnih namirnica, bh. građani ogromne iznose novca izdvajaju i za lijekove, posebice sada u vremenu pandemije koronavirusa, kada je, uz već postojeće terapije, potrebno uvrstiti vitamine i dodatke prehrani za jačanje imuniteta. No, da situacija u BiH nije nimalo dobra, najbolje pokazuje činjenica da građani za lijekove izdvajaju znatno više novca od drugih u regiji. Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1000 maraka ljekarna u Republici Srpskoj može zaraditi 200 KM, dok one u Federaciji zarade 250, u Hrvatskoj 100 KM, Crnoj Gori 180 KM, a u Srbiji zarade svega petnaestak maraka. Kako je pokazalo istraživanje, devet od trinaest promatranih najprodavanijih lijekova u BiH najskuplje je u regiji, zbog čega su najodgovornije sve razine vlasti. Upravo zbog ovakvih razlika u cijenama bh. građani po svoje lijekove odlaze u susjedne zemlje, a jedna od njih je i onkološka pacijentica Vildana Mlakić, koja se bori i s kroničnim oboljenjima. - Invalidska mirovina mi je 210 maraka, što ni blizu ne može pokriti moju potrebu za lijekovima. Nekada i više novca nego što imam trošim na suplemente i Plavix, lijek koji ne smijem preskakati. Taj lijek ovdje stoji 25 KM, u Srbiji je 15 KM jeftiniji. A da ne spominjem ostale lijekove za tlak, štitnu žlijezdu..., koji idu na recept - kazala je ova onkološka pacijentica za N1. Primjer s cijenama lijekova navodi i Verica Tadić iz Udruge žena oboljelih od raka dojke “Iskra”. - Imam članicu koja ima metastaze na kostima. Njezin lijek ovdje stoji 6000 KM, a ona ga nabavlja u Srbiji za 4400.
Razlika u kutiji nije mala, to je 1600 KM - objasnila je Verica Tadić. Inače, analiza je pokazala kako nadzor nad tržištem koje vrijedi više od 700 milijuna KM u BiH praktički ne postoji, što najviše odgovara veletrgovcima i lancima maloprodajnih ljekarni u BiH. - Veletrgovci i lanci maloprodajnih ljekarni u BiH imaju najvišu dobit u odnosu na regionalna tržišta. Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja cijena i lijekova te načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ide najviše na štetu bh. građana - kazao je Uroš Vukić iz Udruge “Misli dobro”. Na razliku u cijeni lijeka koju plaćamo svi mi, kao pacijenti i građani, utječu niža maloprodajna marža (u Srbiji 12 posto u odnosu na 20 do 25 posto u BiH) i niža stopa PDV-a (u Srbiji 10 posto u odnosu na 17 posto u BiH).
Stručnjak u oblasti farmakologije Mirsad Šabaredžović za Avaz je kazao kako je rezultat ovog istraživanja itekako poznat stručnoj javnosti u BiH. - Predlagao sam da se ide u određivanje cijena na osnovi farmakoekonomske studije, a taj model uzimao bi u obzir BDP, razinu potrošnje i razvijenost zdravstvenog sustava. Tek tada došlo bi do realne i znatno niže cijene lijekova. Prema mojim izračunima, cijene lijekova u prosjeku bi bile niže od 15 do 20 posto - objasnio je.
Određivanje cijena
Prema njegovim riječima, sve se na kraju krajeva svodi na politiku, odnosno, kako kaže, utjecaj politike na tržište lijekova. - Visoke cijene posljedica su nepotrebno kompliciranog političkog sustava u državi koja ima krajnje neuređeno tržište lijekova - zaključio je Šabaredžović u razgovoru nedavno za Avaz.
Podsjetimo, veća poskupljenja u BiH bilježe se od početka pandemije, a najviše su poskupjeli suplementi, odnosno dodaci prehrani, vitamini, a potom su počeli poskupljivati i lijekovi koji dolaze na tržište u BiH, ističu iz Centra za zaštitu potrošača i razvoj zajednice “Don” u Prijedoru. Izvršna direktorica Murisa Marić kaže kako većina ljekarni poskupljenja pravda povećanjem nabavnih cijena, ali s pravom bi se, kako navodi, dalo postaviti i pitanje je li to baš tako.•
