Povlačenje bošnjačkih pregovarača iz procesa pregovora oko izmjene Izbornog zakona ključni je politički izazov s kojim će se bosanskohercegovačko društvo suočavati u godini koja je pred nama, a razlog je činjenica da je riječ o izbornoj godini koja sama po sebi smanjuje izglede za dogovor, dok istodobno prilično polarizirano ozračje i neharmonizirani međunacionalni odnosi više nego ikada govore o potrebi što hitnijeg postizanja dogovora - napose hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika, piše Večernji list BiH.
Mostarski sporazum
Za Hrvate političko pitanje broj jedan - ono koje se odnosi na provedbu presude Ustavnog suda koja govori o legitimnom političkom predstavljanju, u jednom trenutku imalo je velike izglede biti riješeno. Mostarski sporazum iz 2020. upravo je u svojem drugom dijelu, onom nikada realiziranom, govorio o legitimnom političkom predstavljanju kroz odredbe novog Izbornog zakona, no, unatoč konstruktivnoj politici hrvatskih pregovarača okupljenih u Hrvatski narodni sabor, nije bilo spremnosti na bošnjačkoj strani da se postigne rješenje koje bi u predizbornoj godini konačno relaksiralo hrvatsko-bošnjačke odnose u Federaciji BiH.
Kako ponovno krenuti u proces pregovora - pitanje je na koje u ovom trenutku nema odgovora, no, ako bi se napravio iskorak, bio bi to povijesni uspjeh koji bi se reflektirao na sve dijelove društvenoga života te bi kroz harmonizirane odnose naroda bilo umnogome lakše planirati i gospodarske tokove.
Istodobno, BiH se suočava i s velikom političkom krizom na državnoj razini, a koju karakterizira nesudjelovanje predstavnika srpskog naroda u institucijama, kao i iznimno polarizirani odnosi na relaciji Banja Luka - Sarajevo. Bit će pritom potrebno mnogo političke volje i mudrosti za smiriti strasti u društvu te vratiti predstavnike triju naroda za pregovarački stol.
A cjelokupno političko ozračje, kao i nedostatak energije za postizanje kompromisa doveli su do toga da je BiH u 2021. propustila još jednu priliku napraviti korak naprijed prema EU. Dok zemlje regije nezaustavljivo idu u smjeru integriranja, BiH je trenutačno u potpunom zastoju, međutim, i dalje postoje izgledi.
- I dalje se nadam da će to u prvom tromjesečju 2022. godine biti moguće, da će se neki od ovih uvjeta ispuniti i da ćemo doista doći u situaciju da vjerodostojno napravimo određene napore kako bismo dobili kandidacijski status - kazao je nedavno za Fenu predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Parlamenta BiH Nikola Lovrinović.
Ekonomski pokazatelji
Istodobno, 2022. za BiH nudi i nekoliko prilika koje bi svakako trebalo iskoristiti, a prva od njih je zapravo nastavak dobrih trendova koje karakterizira rast industrijske proizvodnje, izvoza i broja zaposlenih. Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u studenom 2021., u usporedni s listopadom ove godine, bilježi rast za 0,3 posto, dok je u odnosu na studeni prošle godine porasla za 6,7 posto.
Sve to govori kako su domaća poduzeća pronašla način opstati u krizi, pa čak i poboljšati svoje rezultate, a unatoč političkoj nestabilnosti, raste i broj zaposlenih, pa je tako, prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih osoba premašio broj zaposlenih uoči pandemije. Ekonomija je očito zadržala dobar smjer unatoč nepredvidljivosti političkih prilika u BiH, no na duge staze prilično je nezahvalno prognozirati daljnje smjernice oporavka koji će svakako ovisiti o odnosu politike prema ključnim reformskim zahvatima.•
