Velika Kladuša s južne strane graniči s općinama Unsko-sanske županije Bužim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka s Hrvatskom, odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor. U općini je 1991. godine živjelo 52.908 stanovnika, a teritorij općine iznosi 331,55 km2, što velikokladušku općinu svrstava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Administrativno je teritorij općine podijeljen na 14 mjesnih zajednica. Geoprometni položaj Velike Kladuše je vrlo značajan za njezino stanovništvo, za USŽ i BiH u cjelini. Mnogi je nazivaju “kapijom Bosne”. Njezinim teritorijem prolazi magistralna cesta M4-2 povezana sa središtem županije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim središtima u RH.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek krajem lipnja ove godine, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Velika Kladuša živi 40.419 stanovnika, dok je, prema popisu iz 1991. godine, općina imala 52.908 stanovnika. Muškaraca je 19.889, dok je žena 20.530.
Najviše Bošnjaka
Prema nedavno objavljenim službenim podacima stoji kako u Velikoj Kladuši danas živi 636 Hrvata, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 740. Bošnjaka je 32.561, dok je Srba 146. Ostalih je 6407, 71 stanovnik je bez odgovora, dok se 598 osoba nije izjasnilo po nacionalnoj osnovi. Kada je riječ o ženskom stanovništvu i broju živorođene djece po osobi, najviše je majki koje su rodile dvoje djece. Žena koje nikad nisu rađale je 4112, onih koje su rodile jedno dijete je 2536, dvoje djece 4053, majki s troje djece je 2370, a 1264 onih koje imaju četvero djece. Majki s petero i više djece nije velik broj, 2148...
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
