Viši dužnosnik obrane Sjedinjenih Američkih Država, pukovnik Eric Adams, i zamjenik izaslanika obrane te zemlje, bojnik David Maggio, nedavno su se sastali sa zamjenikom ministra obrane BiH Slavenom Galićem, jednim od rijetkih dužnosnika BiH koji je diplomirao na dvjema prestižnim akademskim institucijama Ministarstva obrane (DoD) – Sveučilištu nacionalne obrane i Zapovjedništvu vojske Sjedinjenih Država i koledžu Glavnog stožera, piše Večernji list BiH. Zamjenik ministra Galić svoju je obuku iskoristio za uspostavljanje "čvrste veze između Oružanih snaga BiH i američke vojske te izgrađivanje saveza za budućnost. Njegovo vodstvo je svijetli primjer programa Međunarodnog vojnog obrazovanja i obuke (IMET) Ministarstva obrane - naveli su u objavi iz američkog Veleposlanstva na Twitteru. Ministar Galić postao je magistar znanosti na polju strategije nacionalne sigurnosti pri Školi nacionalne obrane SAD-a, a prije toga postao je diplomirani inženjer strojarstva.
Prijepori u RS-u
Ovaj ministar najbolje svjedoči o važnosti strateškog saveza BiH sa SAD-om, ali i NATO savezom, oko čega u BiH postoje prijepori. Ponajprije srpske strane koja ističe nepovjerenje prema ovome vojnom savezu zbog bombardiranja njihovih ciljeva tijekom 1995. godine na području Republike Srpske odnosno Srbije i Kosova. No, bošnjačka i hrvatska strana snažno zagovaraju da BiH, već nakon Švedske, bude sljedeća punopravna članica NATO saveza. To je nedavno istaknulo nekoliko bosanskohercegovačkih dužnosnika u povodu obilježavanja 75. godišnjice NATO-a i 20. godišnjice partnerstva NATO-a i BiH. Naime, Bosna i Hercegovina je već od 2018. godine u Programu reformi (MAP), što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo u NATO savezu. Domaćin svečanosti nedavno je bila zapovjednica NATO-a u Sarajevu, brigadna generalica Pamela McGaha, koja je istaknula kako se NATO vodi idealima slobode, demokracije i vladavine prava. Bez obzira na protivljenje članstvu u NATO-u iz Republike Srpske, BiH nastavlja provoditi reforme sektora obrane prema NATO standardima. Brojne su također koristi koje članstvo u NATO-u donosi ovoj zemlji. Jednako kao što je to povezanost sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u vremenima kada se svijet polarizirao između dva sustava vrijednosti i neovisno o tome što pojedini potezi administracije ne odražavaju do kraja nepromijenjeni američki stav prema BiH kao jednoj zemlji s dvama entitetima i trima konstitutivnim narodima. Članstvo u NATO savezu, što je najvažnije, umanjilo bi unutarnja trvenja i spriječilo daljnje poticanje napetosti, prije svega, između bošnjačke i srpske strane. S druge strane, članstvo u NATO-u pruža kolektivnu sigurnost i podršku u slučaju napada na članicu. To bi ojačalo sigurnost i stabilnost BiH, što se stalno ističe s političke govornice u Sarajevu, čak i unatoč tome što takvo što nije realno. Uz to, BiH bi imala pristup vojnoj obuci, opremi i resursima NATO-a, što bi unaprijedilo sposobnosti Oružanih snaga.
Budno oko Washingtona
Nisu za zanemariti i ekonomske koristi. Članstvo u NATO-u potaknulo bi stvaranje osjećaja stabilnosti i sigurnosti te bi pridonijelo privlačenju stranih investicija i potaknulo ekonomski razvoj, što je bio slučaj i s drugim zemljama koje su postale članice ovoga saveza. Uz to, vjerojatno bi najveća korist bila, koliko god to trenutačno apsurdno zvučalo, u vidljivosti i utjecaju Bosne i Hercegovine i njezinih političara. Posebno u međunarodnim odnosima. Članstvo u Sjevernoatlantskome savezu novim zemljama članicama, napose onima koje su došle kao dio istočnog ili bloka neutralnih, znači i poštivanje demokratskih načela, vladavine prava i ljudskih prava. Jednako toliko je SAD ključni saveznik BiH. SAD je uvijek bio usmjeren k međusobnom razumijevanju i konstruktivnoj političkoj suradnji s BiH. Njegova politika podržava demokratizaciju bh. društva, ekonomski napredak i jačanje vladavine prava kao temeljnih vrijednosti uređenih država. Ali i očuvanja tekovina Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je zapravo temelj na kojemu ova zemlja počiva. A njegov ključni sponzor upravo je bio SAD. Važno je znati kako se ni jedan značajni proces u BiH nije odvijao, a kako stvari stoje neće se ni odvijati u skoroj budućnosti, bez budnoga oka američke administracije. Kolikom će se brzinom euroatlantske integracije odvijati, vjerojatno jednako ovisi o domaćim snagama koliko i o prvoj sili svijeta.
