Trenutačno financiranje institucija i državnih obveza Bosne i Hercegovine nije upitno, ali kada na naplatu dođu obveze iz srpnja, moglo bi doći do problema, piše Večernji list BiH. Za razliku od prva dva tromjesečja, Vijeće ministara BiH nije donijelo odluku o privremenom financiranju za treće tromjesečje koje je nastupilo.
Vrše se isplate
Do potpune financijske blokade ne bi trebalo doći, čak ako formalno odluka i ne bude donesena u idućim danima. Za sada se vrše isplate potraživanja i obveza iz lipnja, a uskoro bi trebale početi i one iz srpnja. To uključuje i plaće i naknade zaposlenih u državnim institucijama za prošli mjesec. Različita su tumačenja kako će se financiranje na državnoj razini nastaviti, iako je nesporno da Ustav i zakoni predviđaju korištenje prošlogodišnjeg proračuna na privremenoj osnovi, čak i bez usvojene odluke o tromjesečnom financiranju. Ono oko čega se mogu čuti kontroverzni stavovi je treba li za takav nastavak financiranja potpisan dokument ministra financija Vjekoslava Bevande. On nije nazočio prošloj sjednici Vijeća ministara i to je službeno i navedeno kao razlog zašto odluka o privremenom financiranju nije usvojena. Najavljeno je da će odluka biti donesena na idućoj sjednici, a vjerojatno će do tada trajati i nedoumice o nastavku financiranja.
Zadovoljava potrebe
Najbolje bi svakako bilo da država dobije proračun, ali je njegovo usvajanje zapelo u Predsjedništvu BiH. Odnosi unutar ovog tijela su takvi da ono praktički i ne funkcionira te ne donosi odluke. Baš kao i Parlamentarna skupština BiH. Spočitava se i legitimitet aktualnom Vijeću ministara da uopće predlaže proračun. Bez novog proračuna troše se sredstva na razini rashoda iz prošle godine. I takva situacija je izvjesnija od one na federalnoj razini, gdje privremeno financiranje nije moguće produljivati unedogled. Mogući financijski kolaps Federacije izbjegnut je usvajanjem proračuna navrijeme, ali jasno je kako bez novih vlada, stabilne političke situacije i proračuna dugoročno sigurnog financiranja svih razina vlasti nema. Situacija je, po mnogočemu, paradoksalna. Od toga da bi državni proračun trebao usvajati Parlament u kojem nema jasne parlamentarne većine, do toga da bi se pojedini dužnosnici pojavili u dvostrukoj ulozi. Primjerice, predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić bi kao dopredsjedatelj Zastupničkog doma odlučivao o vlastitom prijedlogu proračuna. Slično se može reći i za zamjenika predsjedatelja i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića. Proračun institucija BiH i međunarodnih obveza skoro je u cijelosti koncipiran tako da zadovoljava potrebe državne administracije, vojske i sigurnosnih agencija te servisiranje obveza po inozemnom zaduženju BiH. Bilo kakav zastoj u funkcioniranju proračuna doveo bi u pitanje svakodnevni rad svih proračunskih korisnika.
