Dok su bosanskohercegovački pašnjaci pusti, vagoni mesa, često i iznimno sumnjive kvalitete, stižu iz inozemstva, uglavnom iz Europske unije.
Domaći stočari ugroženi
Tako domaći stočari i prerađivači mesa, uz trenutačno važeću uvoznu politiku i u uvjetima apsolutne nekonkurentnosti, klize na ivicu propasti, a analizom službenih podataka lako se da zaključiti kako na jednu izvezenu tonu mesa iz BiH dođe 13 uvezenih. Preciznije govoreći, BiH je prošle godine uvezla meso i klaoničke proizvode u vrijednosti od 181,958.956 KM, a istodobno je izvezla 14,185.603 KM. Protuvrijednost uvezenog mesa u tonama je iste godine bila 45,22 milijuna, dok je iznos izvezenog mesa bio težak 4,15 milijuna, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH iz kojih je vidljivo da je meso proteklih godina najviše uvoženo iz Nizozemske, Njemačke i Hrvatske.
O tome koliku kritičnu točku je dosegla domaća proizvodnja i prerada mesa govori stavka da je vrijednost uvoza mesa prošle godine bila nevjerojatnih 13 puta veća od izvoza, dok je prethodne dvije godine ova proporcija kotirala sa sedam prema jedan, naravno, opet u korist uvoza. Prema ocjenama stručnjaka, među glavnim uzrocima sve snažnijeg vanjskotrgovinskog disbalansa u oblasti mesa je gubitak tržišta Hrvatske nakon njenog ulaska u EU i dugogodišnja nekonkurentnost.
Desimir Živanić, predsjednik živinara RS, konstatirao je da na domaćem tržištu sve siromašniji građani sve više kupuju piletinu, ali da to u konačnici nije dovelo do veće potražnje za domaćim bijelim mesom.
Kupuje se jeftino meso
“Prodaja crvenog mesa na domaćem tržištu je u odnosu na ranije godine prepolovljena, ali bez obzira na to, domaće živinare posljednjih godina guši nedostatak pravih poticaja, uz visoke i nepovoljne kredite”, rekao je on. Živanić je dodao kako je dovoljno reći da je proteklih godina 15 klaonica za živinsko meso ugašeno.
Posebice je važno istaknuti kako tone hrane koja se uvozi u BiH ne prolaze nikakvu kontrolu. Ta količina dovoljna je da faktor rizika za zdravlje ljudi dovede na točku usijanja. (P. Z.)
