Problem s migrantima u Bosni i Hercegovini nije samo u tomu gdje i kako ih smjestiti, nego i tko su ti ljudi. Često se rješavaju svojih dokumenata, pa institucije u BiH imaju problem njihove identifikacije, jer ne postoji suradnja sa zemljama iz kojih dolaze. Nadležni ministar kaže kako suradnja sa stranim službama ipak postoji, ali da te osobe ne predstavljaju toliku opasnost po sigurnost države, javlja N1.
Slučaj "Nigerijskih studenata" iz prosinca prošle godine, koji je i dan danas misterija, samo je jedan u nizu tajanstvenosti osoba koja uđu u BiH. Tada su nigerijski studenti, koji su bili na stolnoteniskom turniru, tvrdili kako ih je policija Hrvatske dovela do granice s BiH, a da su im dokumenta ostala u hostelu u Zagrebu gdje su boravili. Nisu pronađeni dokumenti u hostelu, ali su ih naše institucije dobile od njihovog prijatelja. Studenti su na kraju otišli kući, ali je ostalo i dalje tajna koja je njihova stvarna namjera bila.
Zbog svega se poteglo i pitanje, tko su osobe koje su ušle u BiH i prilikom identifikacije dali svoje podatke, jer kod sebe nemaju niti jedan dokument. Iz Službe za poslove sa strancima još ranije su rekli kako je to problem, jer sa državama iz kojih dolaze, poput Afganistana, Pakistana i Maroka, nemaju suradnju.
"Mi se prije svega moramo obratiti veleposlanstvima koja su tu i pokušamo na osnovu izjave, uzimanje biometrijskih podataka, otisaka i fotografije, utvrditi radi li se o državljaninu te zemlje, kako je izjavio taj migrant. Međutim, tu nailazimo na zid. Apsolutno je ta suradnja upitna, jer prođe 4-5 mjeseci da ne dobijemo odgovor na naše zahtjeve", rekao je nedavno Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
Ipak, provedene su ranije akcije policije, kako bi se pokušali izdvojiti oni koji zaista žele u EU i onih koji migrantsku krizu koriste za kaznena djela, posebno krijumčarenja istih. Akcije su izvođene, a rezultat je ovaj...
"Služba za poslove sa strancima je zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla mjeru protjerivanja za 101 stranog državljanina sa zabranom ulaska i boravka u Bosni i Hercegovini, među kojima su državljani Turske, Afganistana, Pakistana, Maroka, Alžira, Indije, Egipta, Iraka, Irana i Jemena. Navedene osobe su stavljene pod nadzor u Imigracijski centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja s teritorija Bosne i Hercegovine."
No, resorni ministar kaže kako nema straha od ozbiljnijih sigurnosnih prijetnji po BiH, ali da među migrantima koji zaista žele bolji život u EU, prepoznaju se i oni koji životnu dramu migranata žele iskoristiti za osobnu korist.
Struka kaže kako bi BiH umnogome pomogli i susjedi, odnosno zemlje koje se nalaze na migrantskoj ruti, kako bi se razmjenjivali podaci, što bi pomoglo identifikaciji samih migranata. Problem je i u evidenciji.
"Određene agencije nisu unijele sve obrađene osobe koja su registrirana priliom ulaska u BiH, kako bi se one mogle provući kroz te određene baze podataka. Zbog nedostatka i resursa i ljudstva, tehničkog potencijala, tako da su to stvari koje trebamo primarno uraditi", kaže Nedžad Korajlić, Fakultet kriminalističkih nauka Sarajevo.
Evidentna je promjena strukture osoba koje ulaze u BiH. Obitelji je sve manje, a sve više onih koje i dalje nazivamo ekonomskim migrantima.
