Članovi Ustavnoprave komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u drugoj komisijskoj fazi nisu podržali dopune Zakona o upravi predlagača zastupnika SBB-a Damira Arnauta.
Zakon je predviđao sankcije za odgovorne osobe u organima uprave ukoliko odbiju postupiti po zahtjevima PSBiH, a kazne za te osobe propisane su od 150 do 500 KM, te je Arnaut danas kazao da se dopunama ovog zakona trebao uvesti red u državnu službu.
Izjašnjavanje o izmjenama Izbornog zakona koje je predložio zastupnik SDP-a Denis Bećirović odgođeno je danas na sjednici ove komisije budući da nije bilo predlagača, a zakon je predvidio ograničavanje pasivnog biračkog prava osuđenim osobama za ratne zločine.
- To znači da se zabrani osobama koje su osuđene za kaznena djela ratnih zločina da budu birani ili imenovani na bilo koju javnu funkciju u BiH - pojasnio je Bećirović u obrazloženju ovog zakonskog prijedloga.
Bećirović je naveo da princip ograničenja biračkog pravima ima jake argumente u zemlji kakva je BiH jer su njeni građani pretrpjeli ogromna stradanja i genocid, a osuđeni ratni zločinci, nakon što su odslužili kaznu, postaju slobodni ljudi koji uživaju sva prava, uključujući i biračka prava.
Najviše rasprave među članovima Komisije izazvao je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upravi koji je predložilo Vijeće ministara jer je usvajanje ovog zakonskog rješenja amandmanom uvjetovala članica Komisije Aleksandra Pandurević (SDS).
Izjašnjavanje o zakonu je odgođeno za 30 dana da bi se pribavila dodatna mišljenja o amandmanu i zakonu. Naime, zastupnici i izaslanici iz Republike Srpske traže da se u zakon ugradi član koji bi osigurao da pojedine institucije, poput Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), samostalno vrše unutarnju organizaciju.
U obrazloženju amandmana je navedeno da je on uopćen čime bi se omogućilo da se na slične institucije također može primjenjivati ta odredba, a Pandurević je upozorila da ukoliko se želi osigurati podrška izmjenama ovog zakona, koji je već jednom oboren u Domu naroda, onda bi ovaj amandman trebao dobiti podršku.
Zatražila je i da Ministarstvo pravde BiH, paraleno s izmjenama ovog zakona, pristupi i izmjenama Zakona o ministarstvima.
Zakon inače predviđa da upravna inspekcija omogućava da se, uz neposredni, može vršiti i posredni inspekcijski nadzor uvidom u dokumentaciju više od 2.200 nevladinih organizacija koje su upisane u Registar Ministarstva pravde BiH.
Ovim zakonom omogućava se sistemska primjena Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, te se ograničava tehnički mandat i imenovanje vršitelja dužnosti uz mogućnost produženja za još tri mjeseca samo u osobito opravdanim slučajevima.
K znanju je primljena Informacija o pokrenutim arbitražnim postupcima protiv BiH i njenih institucija, a kako je obrazložio zamjenik pravobranitelja BiH Mariofil Ljubić sve je poduzeto kako bi ovi sporovi bili okončani u korist zaštite interesa BiH.
U tijeku su tri arbitražna postupaka protiv BiH, čija vrijednost prelazi oko 1,6 milijardi KM, ali Ljubić je dodao da je u međuvremenu BiH suočena s još jednim novim zahtjevom i to potraživanje Elektroprivrede Hrvatske od Termoelektrane "Gacko".
- Obim ovih predmeta zahtijevat će formiranje dodatnog odjeljenja unutar Pravobranilaštva BiH, posebno jer je od izuzetne važnosti zaštititi interese BiH - istaknuo je Ljubić.
Rasprava o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma odgođena je za iduću sjednicu Komisije
