O godinama za zaborav koje će, unatoč tome što su takve, zasigurno ući u svjetske udžbenike i knjige, pa će ih se izučavati u budućnosti, u sadašnjosti se ima još štošta napisati. Razlog je, nažalost, taj što još nismo izišli iz kriznih godina, a pitanje je i kada ćemo, piše Večernji list BiH.
Taman kada smo se prošle godine, na njezinu koncu, ponadali da je konačno sve završeno i da je pandemija koronavirusa u onom najžešćem obliku iza nas, dogodilo se nešto drugo baš da nas podsjeti kako nismo toliko moćni ili ne želimo dovoljno da se uspostavi svjetski mir. Počeo je rat u Ukrajini, a od datuma 24. veljače kola su krenula nizbrdo. Cijene su rekordne, od prehrambene, preko građevinske industrije pa do svega ostaloga. Ovo poskupljenje hrane ipak nam je najviši udarac jer od toga živimo.
Pojačavanje apela
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, istaknuo je ono na što smo najviše kartica teksta potrošili u posljednje vrijeme.
- Kako bismo imali jeftiniju hranu, bitno je da se okrenemo vlastitoj proizvodnji - naglasio je. Podsjetio je i da od čekanja, što je trenutačni stil trećih zemalja, nema ništa.
- Čekati smirenje stanja u Ukrajini kako bi cijene robe, pšenice, kukuruza i drugih prehrambenih artikala bile niže, potpuno je neracionalno - kazao je. Spomenuo je i da je neizvjesno koliko će još rasti cijene s obzirom na nove svjetske najave rasta cijena energenata.
- Ono što je evidentno, mjesecima su povećani redovi pred javnim kuhinjama koje također pojačavaju svoje apele prema zajednici da im je hrana prijeko potrebna - naveo je, među ostalim.
Uvaženi profesor emeritus Anto Domazet u emisiji "Jedan" Benjamina Butkovića na BHRT-u kazao je kako ova inflacija, iako je inicijalno bila uvjetovana vanjskim utjecajima, sada doživljava različite faze i oblike te je teško predvidjeti kako će se u budućnosti kretati. - Uglavnom, možemo očekivati kontinuiran rast cijena. Mislim da se inflacija u Bosni i Hercegovini, kao maloj zemlji, ne može ni kontrolirati. Ne možete se boriti protiv inflacije. Možete se boriti samo sporadično. Recimo, povećanjem proizvodnje hrane. Možete se boriti kontrolom cijena u određenom opsegu. Ali, ključna oblast u kojoj vlade trebaju djelovati je borba protiv posljedica inflacije. I to posebno kroz socijalnu politiku. Naravno, i ekonomsku politiku - tvrdi u intervjuu profesor Domazet. U jednoj od organizacija koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom ističu kako bi normalizacija stanja mogla početi već iduće godine, no i to ima svoje uvjete.
- Prvo smo govorili kako će kriza prestati onda kada se završi pandemija ili kad počne njezino ublažavanje. Planirali smo to dočekati ove godine pa je nastupio rat. Ali, isto kao što nam je prva godina pandemije bila teška, pa smo se u drugoj već naviknuli, odnosno prilagodili situaciji, tako je i u ovom slučaju. Ova prva godina rata nam je teška, dogodine ćemo se prilagoditi situaciji, odnosno više ćemo proizvoditi, svjesni da najveća žitnica Europe, a to je Ukrajina, i najveći proizvođač gnojiva potrebnih za rast plodova Rusija neće moći zadovoljiti potrebe svjetskog stanovništva. Treba naglasiti da smo se mi situaciji pomalo i prilagođavali kad smo vidjeli da svinjetina iz ratom zahvaćenih područja, gotovo sva, ide u Kinu - pričaju nam u organizaciji.
Kriza i rast cijena
Kažu i kako je najveći problema svega ovoga mogućnost širenja sukoba.
- Oružjem se zvecka na sve strane. Ako rat zahvati još samo jednu državu, kriza i rast cijena se nastavljaju jer svaka država posjeduje određeno bogatstvo do kojeg se sada ne može doći jer traje rat. Ukrajina je, gledajući poljoprivredne aktivnosti, bila zemlja za primjer. Iako je bila u vrhu po izvozu, stalno je radila na razvoju te je prepoznala potencijal u proizvodnji hrane. Preko noći se sve promijenilo. Na nama je zato da povećamo opseg posla - zaključio je sugovornik.
