Od početka pandemije, 16. ožujka, do danas bez posla je ostalo 26.511 osoba u Federaciji BiH. Mnoge tvrtke i obrti u ovom vremenu ne mogu funkcionirati. Nažalost, bolje nije ni ovdašnjim ljudima u inozemstvu. U jednoj njemačkoj tvrtki, priča nam sugovornik, više od dvjesto radnika samo iz država BiH, Hrvatske i Srbije dobilo je otkaz. I on je jedan od njih. Govori nam da je krajem prošle godine tema bila samo zapošljavanje i rast proizvodnje, no preko noći sve se promijenilo. - Kriza je i prve žrtve su oni koji su došli posljednji, a u većini smo mi iz BiH, Hrvatske ili Srbije koji smo uspjeli dobiti dokumente.
Tanka granica od vrha do dna
Krajem prošle godine sve je bilo u optimističnom tonu, no koronakriza pa pad drugih tvrtki za koje smo radili doveli su do ovakve situacije. Naši kontakti ostavljeni su za rad u budućnosti, ali bojim se da do kraja godine nema od toga ništa - priča nam sugovornik. Mnogima je upravo to razlog za zabrinutost jer ranije je, primjerice, stanovniku BiH postojala ta nada, ako neće moći raditi i zaraditi na rodnoj grudi, ići će van, a sada više ni vani nije dobro.
Proteklih dana objavljeno je djelo “COVID-19 - ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja”, čiji je jedan od autora poznati makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. Tu se analizira i gospodarski odnos ove zemlje prema koronavirusom pogođenima Italiji i Njemačkoj. Italija je drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, odmah nakon Njemačke, s 11,72 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Ovom sada situacijom u zemlji i lošom situacijom najvažnijih partnerskih zemalja, situacija koja ni prije nije bila blistava postaje još lošija. - Dolazak virusa u Europu, prije svega u Italiju, važnog vanjskotrgovinskog partnera BiH, pokrenuo je ekonomsku krizu i u BiH. U 2019. vanjskotrgovinska razmjena BiH i Italije iznosila je 3,63 milijarde KM, od čega se na uvoz iz Italije odnose 2,33 milijarde KM, a na izvoz u Italiju 1,3 milijarde KM, a što je navedeno u prethodnom dijelu izvješća. Izvoz je u prošloj godini bio veći za 7,5 posto, uvoz manji za 3,9 posto.
Rast izvoza prošle godine
U prošloj godini Italija je imala usporavanje ekonomije te tehničku recesiju krajem 2018., što se dijelom odrazilo i na potražnju za našim proizvodima, ali i povećani izvoz, kako bi se svladali negativni učinci na njihovu ekonomiju. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je već za prva dva mjeseca ove godine došlo do pada izvoza za 18 posto, ali i uvoza od 6 posto u razmjeni s Italijom. Upravo ove izravne posljedice odrazit će se na našu obućarsku, tekstilnu i građevinsku industriju. Neizravno, posljedice bi mogle biti još ozbiljnije jer je Italija vrlo značajna za autoindustriju u Europskoj uniji, gdje su upravo oni glavni dobavljači mnogih dijelova. Zastoj će se odraziti na zemlje poput Njemačke, što će opet neizravno ostaviti posljedice na našu ekonomiju jer je i Njemačka značajan vanjskotrgovinski partner za BiH, a u 2019. godini bila je na pragu tehničke recesije - navodi se u analizi. Unatoč težini situacije, analitičari smatraju da kriza predstavlja priliku za razvijanje novih poslovnih modela, inovativniji pristup tržišnim odnosima i digitalnu transformaciju ekonomije. - Reakcija mora biti pravodobna jer sada nema postavljenih uvjeta ni međunarodnog čimbenika - država je prepuštena samoj sebi da pronađe najbolje rješenje - naveli su.•
