Neke aktivnosti, koje većina nas i voli, neće pomoći kod mršavljenja.
Na primjer hodanje: osoba koja ima puno previše kilograma i hoda brzo oko 30 minuta će u prosjeku izgubiti 140 kalorija što je jednako jednoj limenci soka. Možemo reći da je to mala nagrada za toliki trud. Jednostavnije je samo preskočiti tu jednu limenku soka.
Studije pokazuju kako umjereno intenzivna aktivnost poput spomenutog hodanja, ali svakog dana u tjednu je nešto što se savjetuje za održavanje dobrog zdravlja, ali ima jako mali utjecaj na gubitak kilograma. Ako dodamo dijetu ovakvoj aktivnosti, i dalje rezultati neće biti impresivni. Studije pokazuju kako ovakve promjene u trajanju 6 mjeseci utječu na gubitak od samo 1.8 kilograma.
Studije koje su pokazale konkretan gubitak kilograma uključuju aktivnosti gdje su ispitanici potrošili barem 400 kalorija po treningu (5 dana u tjednu su trenirali). Kako bi to postigla, osoba koja ima 68 kilograma bi trebala hodati brzo 90 minuta svakog dana. Prema pisanju autora jednog istraživanja u kojem je sudjelovalo 30 pretilih osoba u trajanju od 12 tjedana, većina je ispitanika bila dosta razočarana što samo brzim hodanjem nije izgubila skoro niti kilogram.
Možda je najveći problem kod vježbanja i gubitka kilograma upravo što se fizička aktivnost pretvara u neki oblik kazne – cijena koju moramo platiti kako bismo imali tanje tijelo. Koliko ste do sad puta već čuli i samo da netko kaže kako jednostavno treba više vježbati nakon nekoliko dana pretjerivanja u jelu? Čini se da sami sebi aktivnosti namećemo kao kaznu za loše ponašanje. Ako vježbanje tako doživljavamo, nećemo u njemu uživati i nećemo se dugo pridržavati plana.
Upravo je to poruka jednog istraživanja u kojem su sredovječne žene zamoljene da zapišu svoje mišljenje o tjelesnoj aktivnosti. One koje su koristile izraze poput „kalorija ili težine“ su okarakterizirane kao oni koji žele oblikovati tijelo, dok one koje to nisu navodile nisu tako niti nazvane. Prva skupina se češće odnosila prema vježbanju kao prema muci, dok su žene iz druge skupine naglasile kako se nakon vježbanja dobro osjećaju. Poruka bi bila da ako na vježbanje ne gledamo kao na kaznu vjerojatno ćemo u trening ulaziti bolje volje i jačeg fokusa. Bilo da vam motivira izgled tijela, dobar osjećaj – vježbajte.
DOBROBITI VJEŽBANJA
Vježbanjem se oslobađaju endorfini – kemikalije u mozgu koje mogu poboljšati vaše raspoloženje i učiniti vas sretnijima. Ujedno raspršuju stres, pojačavaju samopoštovanje i samopouzdanje, a to nam je danas svima potrebno.
Vježbanjem se pojačavaju cirkulacija i znojenje, a samim time se koži dostavlja veći broj nutrijenata, dok se istovremeno iz kože izbacuju nečistoće i otpadne tvari.
Tjelesna aktivnost pojačava kontrakcije stijenke crijeva, što može olakšati prolazak hrane kroz probavni trakt i smanjiti trajanje ovog procesa.
Hodanje, plesanje, dizanje utega, trčanje, pa čak i joga, predstavljaju oblike vježbanja koji pomažu ojačati naše kosti.
„Ne postoji alternativa kretanju i fizičkoj aktivnosti! Jedino tako i tako možete jačati vaš imuno sustav te iz dana u dan unapređivati vaše zdravlje. I onda, budite sigurno da ćete biti kud i kamo otporniji kako na COVID-19, tako i na mnoge druge viruse, prehlade i štošta drugo! Recentne studije (stare mjesec dana) direktno pokazuju vezu između fizički aktivnih osoba i mogućnošću obolijevanja od koronavirusa, kao i aspektima pretilosti“, ističe prof. kineziologije Saša Segedi.
Nakon svega napisanog, savjet je da vježbate redovito i ove godine a to je možda i najvažnija stvar koju možete napraviti za svoje zdravlje.
