Iako će se konačan broj potencijalnih birača na općim izborima u listopadu znati tek na dan izbora, već sada je jasno kako ćemo imati rekordan broj građana s pravom glasa. To, naravno, ne znači da će svi oni iskoristiti biračko pravo i da će izlaznost na izbore biti najveća do sada, piše Večernji list BiH.
Realni brojevi ili pak ne
Na prošlim općim izborima, održanim prije četiri godine, biračko pravo imao je 3,282.581 građanin Bosne i Hercegovine, dok je broj osoba s pravom glasa na lokalnim izborima 2016. godine bio još veći i dosegnuo je 3,340.000. To su ujedno bili i rekordni brojevi potencijalnih birača na svim poslijeratnim izborima, bilo da su lokalni ili opći. Usporedbe radi, za izbore 2000. godine bilo je registrirano 2,508.349, a za izbore 2006. godine 2,734.287 građana s pravom glasa. Već na dan raspisivanja općih izbora, 7. svibnja ove godine, broj upisanih građana u središnji birački popis BiH bio je za oko 40 tisuća veći nego na lokalnim izborima prije dvije godine, kada je rekordan broj građana mogao iskoristiti biračko pravo.
Mnogo je onih koji upozoravaju da su ti podaci nelogični i da su posljedica neuređenosti biračkih popisa jer imamo broj birača i stanovnika gotovo izjednačen. Kao razlog takvog apsurdnog stanja navodi se to što se na biračkom popisu nalaze svi oni koji su ikad izvadili osobnu iskaznicu u BiH, a zapravo žive diljem svijeta. Zato će sređivanje biračkog popisa, ali i sam odziv birača vjerojatno pokazati koliko su ti brojevi potencijalnih birača bili (ne)realni.
Biračko pravo
Za ove izbore provode se i znatno veće kampanje animiranja bosanskohercegovačkih građana u inozemstvu u odnosu na ranije izbore. Snimaju se videoporuke, dijele pozivi preko društvenih mreža, organiziraju se tribine u dijaspori. Stranke i kandidati računaju na glasove iz inozemstva. No, podaci s ranijih izbora pokazuju kako izvan BiH baš i nije veliki interes za sudjelovanje na izborima, bez obzira na to bili oni lokalni ili opći.
Tako se, primjerice, za glasovanje na izborima 2002. godine izvan BiH, odnosno za glasovanje poštom, registriralo 58.987 bh. državljana u inozemstvu, a 2010. godine 36.673. No, ni svi koji su se registrirali nisu glasovali pa je te 2010. godine, od ukupno registriranih glasača izvan BiH, biračko pravo iskoristilo samo 60,56 posto njih.
Ako je suditi prema podacima s ranijih izbora, najveći interes za glasovanje mogao bi biti među bh. državljanima u Hrvatskoj, Njemačkoj i Švedskoj.
Na spomenutim izborima 2010. godine biračko pravo iz Hrvatske iskoristilo je 5477, iz Njemačke 3899, a iz Švedske 3815 bh. građana. Iako brojno, bh. iseljeništvo u Srbiji i Sloveniji pokazalo je vrlo mali ili nikakav interes za sudjelovanje na izborima prije osam godina.•
