U središtu Banjolučke biskupije u srijedu, 23. studenoga, održan je redoviti sabor svećenika koji pastoralno djeluju u ovoj dijecezi. Na saboru su bili nazočni banjolučki biskup mons. Franjo Komarica, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, OFM, 40 dijecezanskih i redovničkih svećenika te jedan trajni đakon.
Koncelebrirano misno slavlje u katedrali predvodio je biskup Komarica. Na početku je izrazio bratsku dobrodošlicu i zahvalnost, spomenuvši i nenazočnu braću, osobito bolesne svećenike, preporučujući ih u zajedničku molitvu, piše Nedjelja.ba.
Bratska ljubav
U prigodnoj propovijedi biskup je promišljao o samoj biti svećeničkog poziva i poslanja što je sadržano u liturgiji ređenja. Protumačio je zatim značenje svetopisamskih tekstova toga dana. Posebno se zadržao na svetopisamskim porukama Božje utjehe u svakom vremenu, pa i sadašnjem, koje je puno egzistencijalnih problema, nesigurnosti i straha na lokalnoj i globalnoj razini, ali također i izazova i mogućnosti. Potaknuo je svećenike na obnavljanje osobnog povjerenja u Krista, Vođu, Učitelja i Pastira, koji ih je pozvao u svoju uzvišenu službu i zadužio ih da je dostojno žive i da djeluju u njegovo ime u ovom konkretnom vremenu i prostoru. Zahvalio je svima za bratsku ljubav i pomoć njemu tijekom njegove službe – svećeničke i biskupske – te uputio molbu Trojedinom Bogu i Presvetoj Djevici i Bogorodici Mariji za sve svećenike sadašnje i buduće.
Liturgijsko pjevanje animirale su redovnice Družbe Klanjateljica Krvi Kristove iz samostana Novi Nazaret.
Temeljito sagledati izazove
Drugi dio zborovanja odvijao se u dvorani ordinarijata.
Najprije je biskup Franjo održao uvodno izlaganje u kojem se dotakao nekoliko segmenata domaće problematike. Naveo je neke poznate činjenice: "tijesnu povezanost između domaće crkvene stvarnosti i našeg naroda“, "međuovisnost između vjernika laika i zaređenih svećenika i Bogu posvećenih osoba" te "još uvijek važnu ulogu Katoličke Crkve u našoj zemlji".
Zatim je ustvrdio potrebu zajedničkog razmišljanja o novoj evangelizaciji i o načinima njezine provedbe; potrebu svestranog i temeljitog sagledavanja brojnih izazova, poteškoća ali i mogućnosti i šansi u sadašnjem životnom okruženju; spremnost na nove iskorake i hodanje ukorak s promjenama koje zahvaćaju ljude današnjeg vremena; buđenje veće odgovornosti prema dragocjenoj baštini Crkve.
Posebno je spomenuo „veliki dar Božje Providnosti“ u izuzetnom duhovnom i materijalnom doprinosu velezaslužnih redovnika trapista iz opatije Marija Zvijezda i njihovom divnom primjeru uspješnog sučeljavanja sa brojnim problemima, potrebama i izazovima ovdašnjeg stanovništva – u duhu njihovog redovničkog gesla „moli i radi“.
Spomenuo je i aktualnu zadaću, koju je biskupija dobila od vodstva Crkve da pravilno vrjednuje i učini korisnim za sadašnje i buduće generacije dragocjenu duhovno-kulturnu i civilizacijsku baštinu više stotina članova nekadašnje opatije odnosno samostana. To se pokušava provoditi u djelo preko prije dvije godine osnovanog Europskog centra za mir i suradnju u Kući susreta Marija Zvijezda. Rad Centra je već pobudio mnoga utemeljena iščekivanja i nade kod brojnih naših sugrađana, a i kod dobronamjernih ljudi u drugim zemljama, poglavito u Hrvatskoj i u zemljama njemačkog govornog područja.
Biskup je naveo još nekoliko izazova i „uočljivih činjenica“: potrebu mijenjanja dosadašnjeg ponašanja; podrška već postojećem zajedništvu svih svećenika dijecezanskih i redovničkih; veće zauzimanje za buđenje novih duhovnih zvanja; prihvaćanje izazova i šansi „dijasporske životne sredine“.
Na kraju svoga izlaganja naveo je imena onih svećenika odnosno redovnika koji su otišli na pastoralno djelovanje u druge biskupije te imena onih koji su došli da djeluju na području Banjolučke biskupije. Svima je zaželio Božju pomoć i blagoslov.
Izvješće o Sinodalnom putu
Zatim je pomoćni biskup Semren iscrpno predstavio izvješće Vrhbosanske metropolije o dosadašnjem Sinodalnom putu (nad)biskupija koje joj pripadaju. To je izvješće poslano ljetos u Rim kao pripremni materijal za Sinodu biskupa 2023.
Najprije je naveo osnovne podatke o općoj situaciji u kojoj se nalazi Domovinska Crkva. Zatim je iznio glavne naglaske Sinodalnog puta svake od četiri (nad)biskupije. Prikazao je glavne probleme, poteškoće, izazove i uspjehe vodstva i članova Crkve, s obzirom na unutar crkvenu situaciju i odnose i s obzirom na druge oko nas.
Iz njegova izvješća se moglo razabrati da je Sinodalni put u mjesnim Crkvama dobro i ispravno „zatalasao“ zajednice i da je ispravno usmjeren, te ga treba dalje odlučno nastaviti.
Biskup Komarica je zahvalio mons. Semrenu za uloženi veliki trud zajedno s drugim članovima dijecezanskog i metropolijskog odbora. Navijestio je da će tekst izviješća dobiti svi svećenici i sve redovničke kuće, kako bi ga, zajedno sa drugim članovima župskih i redovničkih zajednica, temeljito upoznali i u duhu izvješća nastavili svoj angažman u Crkvi.
Nakon kraće diskusije i pauze povjerenici za pojedina područja u pastoralu biskupije podnijeli su svoja izvješća. I o njima je održana kraća diskusija.
Zatim je uslijedilo druženje i razgovori o onome što se čulo na saborovanju.
