Odluku visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta kojom je ukrao izborni show u nedjelju navečer u BiH s promjenom načina biranja izaslanika u gornji, za Hrvate prevažni nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i u ponedjeljak su pokušavali u broj mandata preračunati hrvatske i bošnjačke stranke kako bi do se kraja moglo dokučiti što ona u praksi znači, piše Večernji list BiH.
No, jedno je bilo posve jasno, na ovim izborima bošnjačke stranke neće uspjeti ukrasti Hrvatima njihov nacionalni klub, a time ih i spriječiti da sudjeluju u vlasti entiteta Federacije BiH kao što su im to četvrti put priredili s nametanjem člana državnog Predsjedništva BiH Željkom Komšićem. Jednako je važno da su iza Schmidta stale Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je Europska unija ponajprije zbog protivljenja Njemačke "primila k znanju".
Čekao na Njemačku
Schmidt je kao bivši ministar u vladi Angele Merkel pokušavao do zadnjeg trenutka dobiti suglasnost vladajuće Semafor koalicije. No, nije uspio. Uspio je, međutim, spriječiti novu političku, a vrlo izvjesnu institucionalnu krizu koja je mogla prerasti i sigurnosno iskušenje u slučaju da su Bošnjaci pokušali amputirati Hrvate iz vlasti u Federaciji BiH. To bi, kako su nam tvrdili strani diplomati, moglo dati alibi srpskoj strani u BiH da reaktivira planove o odcjepljenju od BiH. I za takve bi poteze imali opravdanje kako im se ne bi dogodila sudbina Hrvata koje su većinske bošnjačke stranke kanile posve isključiti iz vlasti te narušiti balans uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom između tri konstitutivna naroda i zemlju gurnuti u potpunu neizvjesnost. Unatoč početnim negodovanjima probošnjačkih stranaka, uglavnom radikalne SDA i njihova satelita DF-a kojemu je na čelu Željko Komšić, ovaj bi potez Schmidta trebao stabilizirati odnose Hrvata i Bošnjaka. Ovaj potez visokog predstavnika praktično predstavlja svojevrsno arbitražno rješenje na temelju neuspjelih razgovora o izmjeni Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH koji su vođeni u siječnju u Neumu te poslije u Sarajevu. Te je pregovore minirala vodeća bošnjačka stranka SDA koja je nastojala popraviti poljuljani imidž kod bošnjačkih birača. Schmidtova odluka djelomično ispravlja nepravdu koju je prema Hrvatima napravila međunarodna zajednica iz 2000. godine s tzv. izbornim pravilima koje je donijela misija OESS-a pod vodstvom Roberta Barryja, čime je dopušteno da četiri puta brojniji Bošnjaci mogu presudno utjecati kod izbora hrvatskih predstavnika u parlamente. Ustavnu podlogu za potpuno obespravljivanje Hrvata te pretvaranje hrvatsko-bošnjačkog entiteta uspostavljenog 1994. godine u Washingtonu pod pokroviteljstvom SAD-a, te uz jamce Hrvatsku i Tursku, omogućio je s izmjenama Ustava Federacije BiH visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. On je 2002. amandmanima omogućio da trećina umjesto dotadašnje natpolovične većine izabranih Hrvata u klubu toga naroda Doma naroda bira izvršnu vlast. Na taj su način u dva navrata bošnjačke stranke izbacile Hrvate iz vlasti najvažnije vlade u državi koja raspolaže proračunom od 2,8 milijardi eura. Zahvaljujući upravo toj vladi iz 2010., mostarska kompanija Aluminij dovedena je pred nezaustavljivi bankrot, a probošnjačke stranke nagovješćivale su kako će se ugasiti najvažnija javna elektroprivredna i telekom poduzeća čija su sjedišta u Mostaru, što bi bio najveći gospodarski udar na Hrvate još od nasilnog gašenja Hercegovačke banke.
Lažni Hrvati Razim, Edim...
Ključna promjena odnosi se na promjenu načina biranja izaslanika za federalni Dom naroda.
Više će se izaslanika birati iz većinskih hrvatskih županija te će trebati ponovno gotovo natpolovična većina u hrvatskom klubu da bi se izabrala izvršna vlast entiteta. Dom naroda inače je do sada brojio po 17 izaslanika iz reda tri konstitutivna naroda te je imao sedam predstavnika manjina. Zanimljivo je kako bošnjačke stranke biraju većinu bošnjačkih, srpskih, te sve predstavnike manjina, a nerijetko su se Bošnjaci poput Edima Fejzića, Anela Šahinovića ili Razima Halkića lažno izjašnjavali kao Hrvati kako bi pokušali ovladati i hrvatskim klubom. Po Schmidtovu rješenju, sada bi umjesto šest od 17 izaslanika predsjednika FBiH i novu Vladu biralo najmanje 11 od 23 Hrvata na koliko je povećan svaki klub naroda. To praktično znači da će stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH biti u novoj Vladi ovoga entiteta nakon ovih izbora. S bošnjačke strane, vrlo izvjesno u vlasti će biti ujedinjena oporba vodećoj SDA. Nju predvodi SDP BiH, te tik do nje stranka Narod i pravda najkarizmatičnijeg političara u ovome bloku Elmedina Konakovića koji je bio istaknuti član SDA te je oko sebe okupio druge disidente poput bivšeg predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i Aljošu Čamparu, sadašnjeg ministra unutarnjih poslova Federacije BiH. •
