Više-manje svima je jasno kako će bez izmjena Izbornog zakona doći do blokade institucija te da bi čak i vatrogasne mjere i intervencije Ureda visokog međunarodnog predstavnika i SIP-a BiH izazvale tenzije s teško predvidivim posljedicama, piše Večernji list BiH. 

Puno realniji je scenarij da će u Federaciji BiH uslijediti “mostarizacija”, raspuštanje Parlamenta bez mogućnosti izbora njegova gornjeg doma, Doma naroda, a onda posredno i izvršnih vlasti, zatim izbora predsjednika FBiH i dvoje potpredsjednika, Vlade Federacije BiH te posrednoga izbora izaslanika u državni Dom naroda. Na taj način u invalidnoj će poziciji biti vlast na razini Federacije BiH i države.

“Veći” entitet u krizi u BiH

Upitno je hoće li se moći uspostaviti i Vijeće ministara jer procedura, barem u prva dva kruga glasovanja, podrazumijeva da se, nakon Zastupničkog doma, rasprava te glasovanje obavi i u Domu naroda BiH. Istodobno, nakon općih izbora jedino je izgledno kako će se novi saziv vlasti bez ikakvih poteškoća moći uspostaviti u deset županija te u Republici Srpskoj.

U krizi će biti “veći entitet” i država. A upravo na te dvije razine ključni partner koji je na izborima 2014. godine ostvario najbolji rezultat u posljednja četiri izborna ciklusa je Stranka demokratske akcije. Ta je stranka u međuvremenu, a posebice u posljednjoj godini dana doživjela najveće podjele nakon raskola koji je napravio Haris Silajdžić i stvaranja danas već pomalo zaboravljene Stranke za BiH.

U međuvremenu stranka je izgubila vlast u Unsko-sanskoj i Tuzlanskoj te Bosansko-podrinjskoj županiji, ali i velikim općinama u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Visokom, Bihaću. Nastale su stranke pod vodstvom dojučerašnjih uzdanica SDA Mirsada Kukića u Tuzli, Elmedina Konakovića u Sarajevu, Senada Šepića iz bosanske Krajine ili pak načelnika Zenice Fuada Kasumovića. U čudnim okolnostima smijenjen je i glavni tajnik stranke Amir Zukić. Unatoč svim porukama, pa i skupovima potpore, SDA zasigurno na predstojećim izborima neće ponoviti ni izbliza rezultat koji je ostvario prije četiri godine.

Radikalizacija

Upravo zbog toga u posljednjoj godini dana SDA i njegov predsjednik su do krajnjih granica radikalizirali svoja stajališta. Posebice o Hrvatima u BiH. To pak odvlači pozornost od pokazatelja rada ovih vlasti i vraća vodu na mlin nacionalizama, svađa i sukoba. Posve je sigurno kako ih u poslijeizbornoj koaliciji neće htjeti SBB BiH, ali ni šefovi drugih bošnjačkih stranaka kada se otrijezne od opijenosti protuhrvatskim potezima s pokušajima ukidanja Doma naroda.

Sa SDA ni pod kojim uvjetima neće htjeti ni savez SNSD-a i koalicijskih partnera koji je upravo SDA izbacio iz vlasti 2014. godine. U tome nisu slučajni bili susreti Dodika i čelnika SDP-a Nermina Nikšića.

Kao logičan se nameće odgovor kako SDA odgovara kriza i pokušaj zadržavanja stanja u kojemu neće biti moguće provesti rezultate izbora te promijeniti vlast. Fadil Novalić (SDA) ostaje i dalje premijer. 

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura