Nikada nije stavljena izvan snage “naredba” još uvijek aktualnog visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka da praktički nasilno uspostavi protuhrvatsku vlast platforme iz 2011. godine kada je izbrisao odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH koji je, pak, osporio nezakonit izbor predsjednika Federacije i nove Vlade, piše Večernji list BiH.
U tome ga je podržala cijela međunarodna uprava, a OHR-u su glavni alibi za takvu odluku predstavljale “nedosljedne” odredbe Izbornog zakona.
“Nedosljedne” odredbe
“Ova je naredba izdana u skladu s međunarodnim mandatom visokog predstavnika i nije izdana kao zamjena za bilo koju domaću vlast. Imat će prednost nad svim ‘nedosljednim’ odredbama bilo kojeg zakona, propisa ili akta, postojećih ili budućih. Ova će naredba biti izravno primjenjiva i ni jedno dalje postupanje nije potrebno zbog osiguranja njegova pravnog učinka”, naveli su iz OHR-a u jednoj od najsramnijih odluka u povijesti OHR-a i međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini. SIP je, naime, 24. ožujka 2011. ocijenio kako izbor predsjednika FBiH i dvoje potpredsjednika, te tadašnje Vlade Federacije BiH, nije bio zakonit. OHR je, međutim, prekrižio riječ “nezakonit”, odluku SIP-a i legalizirao pravno i političko nasilje nad Hrvatima. Legitimni hrvatski predstavnici ponovno su izbačeni iz vlasti, a jednako kao i sadašnja mantra s nasilnim nametanjem Željka Komšića, pokušavalo se osporiti neosporive dokaze o nepostojanju hrvatskog legitimiteta, a u ovome slučaju i legaliteta. Nezakonitoj vlasti dana je mogućnost da četiri godine politički i pravno siluje bh. Hrvate. I neslavno je završila. Dapače, sve stranke koje su uskočile na fotelje uime Hrvata politički su se pokopale i danas tek postoje upisane u sudske registre. Posve suprotno od vremena prije sedam godina, a zasigurno nitko od Hrvata ne priziva intervenciju nepravednog OHR-a, sada se očekuje da upravo SIP pronađe način intervenirati o identičnoj temi – popuni izaslanika za Dom naroda u Federaciji BiH. A upravo je vlast 2011. utemeljena na štetu Hrvata zahvaljujući fiktivnim Hrvatima, a napose prijepornim odredbama Izbornog zakona u koje su se kleli iz OHR-a. Čak i unatoč tome što su oštro bili protiv takve odluke, Ustavni sud BiH je zanemario neustavno i nezakonito stajalište OHR-a da se zadrži diskriminacijski sustav da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka te da se primijeni popis iz 1991. godine. Sada su sve oči i nade uprte u SIP BiH da razriješi dvojbu i obavi posao u još kompliciranijim, odnosno politički i pravnički nemogućim uvjetima.
Razlika 1400 puta
No, po OHR-u, u kojemu propise tumači krajnje pristrani šef Pravnoga odjela Edouard D’aoust, a čija je stajališta u dva navrata odbacio Ustavni sud BiH, treba primijeniti upravo u najmanju ruku prijeporne odredbe Ustava Federacije BiH i popisa 1991. To u praksi znači kako bi Posavska županija birala jednoga Hrvata u Dom naroda iako u njoj živi 36.000 Hrvata, jednako kao i Bosansko-podrinjska s 23 Hrvata. Ustavni sud BiH upravo je to ocijenio narušavanjem odredaba Ustava BiH i razmjernosti vrijednosti glasa za Dom naroda, za kojega je eksplicitno rekao da nije dom županija nego konstitutivnih naroda. •
