Dio sarajevskih stranaka i medija posljednju raspravu u SIP-u o raspodjeli mandata za federalni Dom naroda predstavio je kako je postignuta suglasnost o raspodjeli mandata te da je ostala tek nepoznanica hoće li se primijeniti rezultati popisa pučanstva iz 1991. ili pak 2013. godine. Da to ni približno na odgovara istini, tvrdio je član SIP-a Vlado Rogić koji je istaknuo kako se nisu stekli uvjeti za donošenje takve odluke, piše Večernji list BiH. 

Ide na Ustavni sud

“Smatram kako su potrebne prethodne odluke kako bi SIP mogao obaviti svoju zadaću. Najprije treba zakonodavac izmijeniti Izborni zakon BiH koji se tiče izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH”, rekao je Rogić na posljednjoj sjednici. Identično stajalište dijeli i Stjepan Mikić, drugi hrvatski član ovoga tijela. Istina je da Mikić i Rogić smatraju kako se treba primijeniti rezultate posljednjeg popisa pučanstva, no oni se ne slažu s primjenom odredbe da se iz svake županije bira po jedan izaslanik. Iako ima zamjerke na odluke koje je donio Ustavni sud te kritizira prijedloge koje iznose hrvatske stranke, ugledni pravnik Nedim Ademović nedavno je ustvrdio kako državno Središnje izborno povjerenstvo ne može miješati kruške i jabuke te da je za njega mjerodavan Izborni zakon BiH, a ne Ustav Federacije BiH. To pak podrazumijeva da se ograniči mogućnost da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda, ali i da se primijeni popis 2013., što eksplicitno traži Izborni zakon u članku 10.12. koji utvrđuje zadaće SIP-a da utvrđuje mandate prema rezultatima posljednjeg izjašnjavanja. Po Ademoviću, tako provedeni posredni izbori i uspostavljena vlast bi se zasigurno našli pod preispitivanjem Ustavnog suda BiH, a koji bi, po njemu, sigurno poništio takvo rješenje. Da popis iz 1991. godine bošnjačke stranke koriste isključivo kako bi mogle nastaviti manipulirati izborom svojih Srba, Hrvata i ostalih, najbolje pokazuju rezultati iz 2013. godine kada je utvrđeno i da je posve drukčija istina o većinskim bošnjačkim područjima s kojih su ipak etnički očišćeni Hrvati i Srbi. No, iako se bošnjačke stranke pozivaju na odredbe Ustava Federacije o primjeni popisa 1991. godine, zanimljivo je kako se te odredbe uopće ne odnose na zakonodavnu, nego izvršne i sudbene vlasti, pa se radi o očitoj manipulaciji tvrdnjama o potrebi primjene prijeratnog popisa.

“Proporcionalna zastupljenost u svim javnim tijelima vlasti, uključujući i sudove - konstitutivni narodi i skupina ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH... Javne institucije u smislu ovog članka su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama županija, općinska tijela vlasti, županijski i općinski sudovi u Federaciji BiH”, stoji u Ustavu Federacije BiH. Ovim dijelom Ustava se vrlo često manipulira te je više nego jasno kako se popis iz 1991. godine ne odnosi na zakonodavna tijela, odnosno Dom naroda FBiH.

Ne piše u Ustavu

S obzirom na to da SIP primjenjuje Izborni zakon, a ne Ustav Federacije BiH, posve je logično kako ova institucija ne može primijeniti odredbu da se iz svake županije bira po jedan predstavnik konstitutivnih naroda jer je upravo takvu odredbu Ustavni sud BiH izbrisao. Naime, Ustavni sud BiH je presudio kako se tom odredbom narušava razmjernost, a tumačenjem kako Dom naroda nije dom županija zapravo je objasnio je kako u ovome domu nije nužno ostvariti teritorijalnu predstavljenost, nego zaštitu svakog pojedinog konstitutivnog naroda i manjina. Ni takvo rješenje u slučaju da ga SIP ipak primijeni zasigurno neće ostati bez nove apelacije Ustavnome sudu BiH. •

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura