Danas, 7. srpnja, obilježava se svjetski dan čokolade! Nekada je bila sredstvo plaćanja i nazivali su ju 'hranom bogova', a danas je omiljena slastica svim uzrastima. Kristofor Kolumbo bio je prvi koji je sa svog putovanja u Novi svijet donio zrna kakaa, ali ipak je za popularizaciju zaslužan netko drugi - španjolski istraživač i konkvistador Hernando Cortés. Legenda kaže da je astečki kralj Montezuma njemu priredio bogat banket na kojem se posluživao čokoladni napitak, misleći da je riječ o reinkarniranom astečkom bogu Quetzalcoatlu. Cortés je u tome vidio dobru zaradu, pa je zaplijenio sve plantaže kakaa, a onda je 1528. svojim sunarodnjacima donio kakao, opremu i recept za izradu čokoladnog napitka. Iako im se na početku nije sviđao jer je bio gorak, Španjolci su kasnije dodali med i šećer i tako napravili ukusnu kombinaciju. Iako su dugo skrivali tajnu o kakau, 1645. godine zrna su dospjela do Engleza koji su umjesto vode u napitak dodali mlijeko i tako pokrenuli širenje.
Početkom 19. stoljeća otvorila se i prva tvornica čokolade u Švicarskoj, a za taj potez zaslužan je François Louis Callier. U Belgiji su se malo poigrali čokoladom i tako 1840. prvi napravili table, pastile i figure od kakaa. Za mliječnu čokoladu zaslužan je Švicarac Daniel Peter of Vevy koji ju je izradio 1875., a za praline možemo zahvaliti Jeanu Neuhausu koji ih je počeo proizvoditi u 20. stoljeću. Švicarci i dan danas nose titulu najvećih potrošača, a svaki u prosjeku pojede oko 13 kilograma čokolade godišnje. Kod nas je prva trgovina s čokoladom otvorena 1952. godine i bio je to Kraš čija popularnost ni danas ne prestaje. Danas proizvode godišnje oko 35 tisuća tona raznih slastica, a među poznatijima su one brenda Dorina koji je nastao 1996. godine objedinjavanjem svih Kraševih čokolada pod jedan zajednički naziv. Još jedna zanimljiva činjenica je ta da čim u usta stavimo komadić čokolade, on se odmah topi zbog toga što je temperatura u našim ustima oko 36°C, dok se čokolada počinje topiti na 34°C. U ustima će se topiti i ovaj savršeni ljetni desert koji donosimo za dvobojnu čokoladnu panna cottu po receptu Andree Cukrov.
Sastojci
Za tamni sloj:
10 grama želatine u listićima
500 ml slatkog vrhnja
100 g šećera
Prstohvat soli 200 g čokolade, grubo narezane
Za svijetli sloj:
10 g želatine u listićima
500 ml slatkog vrhnja
50 g šećera, Na vrh noža sjemenki vanilije
Za ukrašavanje:
Sezonsko voće
Kakao u prahu
Priprema
Za tamni sloj:
Listiće želatine potopite u hladnoj vodi prema uputi na pakiranju. U lončiću pomiješajte vrhnje, šećer i prstohvat soli. Sve zagrijavajte na umjerenoj vatri povremeno miješajući dok ne dođe do točke vrenja. Maknite s vatre pa dodajte ocijeđenu želatinu. Vratite na laganu vatru i miješajte dok se želatina ne rastopi.
Ponovno maknite s vatre i umiješajte čokoladu. Miješajte dok se čokolada potpuno ne rastopi.
Ovu smjesu rasporedite u četiri desertne čaše i ostavite da se potpuno ohladi.
Ako želite da kreme u čaši budu pod kosim kutem onda čaše ostavite hladiti u nakošenom položaju koji tako da ih podbočite smotanom kuhinjskom krpom.
Za bijeli sloj:
Listiće želatine potopite u hladnoj vodi prema uputi na pakiranju. U lončiću pomiješajte vrhnje, šećer i sjemenke vanilije. Sve zagrijavajte na umjerenoj vatri povremeno miješajući dok ne dođe do točke vrenja. Maknite s vatre pa dodajte ocijeđenu želatinu.Vratite na laganu vatru i miješajte dok se želatina ne rastopi. Dobivenu smjesu rasporedite na ohlađeni tamni sloj.
Sve dobro ohladite prije posluživanja.
Poslužite ukrašeno svježim voćem i posipano kakaom.
