U Bosni i Hercegovini izbori se održavaju svake dvije godine, i to naizmjenično općinski i opći izbori. Već nekoliko godina postoje prijedlozi da se izborni ciklusi objedine da bi se izbjegle izborne kampanje svake dvije godine. Iako to nije praksa u europskim zemljama, nevladin sektor koji se bavi predizbornim kampanjama i izbornim procesima smatra da u zemlji koja ima 3,5 milijuna stanovnika treba razmisliti o takvoj mogućnosti.
Spojiti izbore
Predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić napomenuo je da je takvih inicijativa bilo i ranije te da je vrijeme da se izbori spoje, i to ne samo zbog financijske situacije koja je vrlo često u prvom planu, nego i radi činjenice da i izbori u susjednim zemljama (Srbija i Hrvatska) imaju utjecaja i u BiH. Stoga je mišljenja da se u bh. kampanjama za izbore često ističe nacionalna ugroženost jednog od triju konstitutivnih naroda te se nerijetko živi u strahu od drugog i drukčijeg. - Logično bi bilo da se malo ohladimo od etničkog pritiska, a upravo to je i jedan od mojih razloga zašto bi trebalo imati zajedničke izbore. To je potrebno i da bi se prve tri godine mandata pričalo o potrebama građana i onome što život čini kvalitetnijim - kazao je u razgovoru za Fenu Šehić. Objasnio je da život u stalnim etničkim tenzijama odvlači pozornost sa životnih problema bh. građana dodajući da su mnogi građani to i prepoznali. Dodao je da se za izmjene Ustava BiH može koristiti referendum kao najdemokratičniji način odlučivanja i sudjelovanja građana u kreiranju javnih politika, ali referendum se ne može koristiti za to hoće li se implementirati odluke Ustavnog suda i to se ne bi ni dovodilo u pitanje u državama u kojoj postoji vladavina prava. Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja također smatra da bi se objedinjavanjem lokalnih i općih izbora ostavila mogućnost bavljenja životnim temama, ali za njega to nije primarni problem kada su izbori u BiH u pitanju.
Izvanredni izbori
U razgovoru za Fenu kaže da veći problem predstavlja činjenica da u BiH ne postoji mogućnost raspisivanja izvanrednih izbora osim na lokalnoj razini, a to omogućava da se, bez obzira na nedostatak operativne većine u skupštinama mandat “izgura” do kraja. Za njega su razdvojeni izbori zapravo dinamika političkog života jer na lokalnim izborima se može vidjeti raspoloženje građana prema strankama na sredini mandata nakon općih izbora te mogu vidjeti griješe li ili pravilno postupaju. Kao još jedan od problema ističe način na koji se delegiraju izaslanici jer svaka županija mora ponuditi određeni broj predstavnika iz svakog od tri konstitutivna naroda bez obzira na to koliko pripadnika tih naroda ima u županijskim skupštinama. - Kvote bi se trebale uskladiti - koliko izaslanika iz neke županije ide u Dom naroda federalnog Parlamenta s rezultatima aktualnog popisa stanovništva - njegov je stav. Ukidanjem odredbe iz Izbornog zakona koja kaže da svaka županijska skupština mora dati po jednog izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda bez obzira na to koliko pripadnika tog naroda živi u nekoj županiji, dodaje Sitarski, najmanji problem bi bio kada bi neka županijska skupština imala izvanredne izbore jer bi novi saziv skupštine delegirao nove izaslanike u skladu s usklađenim kvotama i popisom stanovništva. Član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je mogućnost da se u ovom mjesecu predloži inicijativa u bh. Parlamentu da se i lokalni izbori održe zajedno s općim 2018. To će predložiti predstavnicima ostalih stranka u BiH za tjedan dana. •
