Vlast koja bude uspostavljena na svim razinama u Bosni i Hercegovini nakon listopadskih izbora morat će poduzeti konkretne mjere za spas domaće ekonomije. U organizaciji Misije Europske unije u BiH domaći i međunarodni stručnjaci, predstavnici civilnog društva i dužnosnici u državnoj administraciji zajednički su definirali probleme i moguća rješenja, a od provedbe ovog paketa reformskih mjera umnogome će ovisiti spas bh. ekonomije.

Promjene u zakonodavstvu

Reforma poreznih opterećenja na rad među glavnim je zadacima, a uključuje smanjenje tekućih Vladinih izdataka, proširenje porezne baze, poboljšanje učinkovitosti u zdravstvenim i mirovinskim sustavima. BiH treba potaknuti zapošljavanje i poboljšati konkurentnost kroz smanjenje troškova rada na značajno manji postotak, i to s razine 40 posto bliže prosjeku za nove članice EU od 35 posto troškova rada. Očekuju se i promjene u radnom zakonodavstvu, uključujući reguliranje plaća na osnovi vještina i učinka umjesto staža, smanjiti administrativno destimuliranje i uključiti mlade u radnu snagu. U preporukama se ističe da pristup poslovima treba biti otvoren za svakoga, naročito za mlade ljude te je potrebno eliminirati restriktivne prakse koje štite one koji su već u radnom odnosu. BiH treba usvojiti set reformi tržišta rada kako bi povećala stvaranje novih radnih mjesta, uključujući i revitalizaciju procesa kolektivnog pregovaranja.

Uočen je i veliki problem kompliciranog poslovnog okruženja pa je preporučeno skraćivanje procedure za pokretanje poduzeća i ubrzanje dobivanja građevinskih dozvola.

BiH treba povećati konkurentnost odobravanjem plana na osnovu rezultata, u cilju poboljšanja uvjeta mjerenih prema indikatorima poslovanja s ciljem usklađivanja s regionalnim prosjekom.

Slaba konkurentnost

Jedan od problema bh. ekonomije je i što se poduzeća oslanjaju na javnu podršku umjesto konkurentnosti. Stoga su neophodni bolji zakoni i zaštita investitora. Te mjere moraju uključivati i korporativno upravljanje, osnažene prakse upravljanja rizikom kako bi se poboljšao pristup financiranju (naročito za nova poduzeća), kao i učinkovitiji stečajni okvir.

Nezaobilazna će u spašavanju bh. ekonomije biti i borba protiv korupcije. Skoro tri četvrtine poslovnih ljudi u BiH vidi korupciju kao značajnu prepreku za poslovanje i, najkonkretnije, više od 5 posto njih je odlučilo ne ulagati velike investicije zbog straha od mita. Kada je u pitanju socijalna skrb, stručnjaci ukazuju da je ona na rubu financijskog kolapsa, a naknade ne idu kome su potrebne.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura