Stereotipi i zablude caruju u oblasti pčelarstva, moglo se zaključiti nakon manifestacije Dani meda Federacije BiH, koja je održana u prostoru Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru. Prije svega, raširen je stereotip o izvrsnosti, praktično ljekovitosti meda s ovih prostora, piše Večernji list BiH. Takve konstatacije, mora se priznati, bazirane su na narodnoj predaji. Možda je tako nekada i bilo, dok je priroda bila djevičanski čista, a pčele se nisu tretirale protiv različitih bolesti. Da bi se takvo što danas ustvrdilo, potreban je odgovarajući nalaz za to ovlaštenog laboratorija.
Sitan posao
Zabluda je da ovdašnje pčelarstvo nešto znači. Sitan je to, u gospodarskom smislu skoro nevažan posao. Ta se konstatacija može potvrditi i kroz opasku jednog od vodećih hercegovačkih pčelara koji je u nastupu iskrenosti priznao "mi nemamo meda ni za potrebe Međugorja". Proizvodnja je skromna, tako da nema dovoljno meda ni za turiste-hodočasnike, pa im nesavjesni pojedinci podvaljuju patvoreni med. Mora se reći da su na tom skupu čelni ljudi dvaju zavoda Marko Ivanković (Mostar) i Omer Kurtagić (Sarajevo) u svojim uvodnim nastupima, očito je, svjesni situacije, bili rezolutni, piše Večernji list BiH. Tako je Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, pozivajući se na informacije iz Uprave za neizravno oporezivanje, ustvrdio: Koliko god trenutačno meda imate, naravno uz uredne "papire" od ovlaštenih, akreditiranih laboratorija, sve možete prodati na zahtjevnom EU tržištu! Potražnja za medom u EU je daleko iznad ponude, a carinska stopa na izvoz - nula!
Izvoz meda
Zadaća dvaju zavoda je da zajedno s vama dovedemo med do izvoza. Tek kad omogućimo izvoz meda iz BiH, možemo reći da smo uspjeli. Zatim, cilj je naviknuti pčelare na laboratorijske analize..., naglasio je dr. Ivanković, dok je Omer Kurtagić, v. d. ravnatelja Zavoda za poljoprivredu iz Sarajeva, bio slikovit: - Budući da imamo mogućnost izvoza meda u praktično neograničenim količinama, ja bih zamolio pčelare koji su do sada širili priče o proizvodnji meda iz hobija, da se okrenu proizvodnji kilograma meda, a oni koji se i dalje žele baviti hobijem, neka uzgajaju ose! Dakle, čelni ljudi dvaju zavoda su praktično kroz svoje uvodne izjave razgolitili stanje u oblasti kojom se nerijetko ponosimo. Cijenu tog stereotipa plaćaju iseljeni "zemljaci" noseći med, za koji se smatra da je lijek i pri tome plaćaju dažbine. To je jedini izvoz domaćeg meda. Drugoga nema! Na policama trgovačkih centara ističu se tegle s uzvoznim medom, što je i logično kada domaći nema adekvatne isprave za slobodnu prodaju. Ono što ne može u široku prodaju, ne bi se smjelo prodavati ni na kućnom pragu, zaključak je nad kojim se i pčelari i ovlašteni moraju zamisliti.
