Proteini, ugljikohidrati, masti, vitamini, minerali i voda – sve su to hranjive tvari, od kojih svaka ima određenu funkciju u ljudskom organizmu, piše Večernji list BiH.
Loša prehrana
No, veliki dio građana BiH ne hrani se baš zdravo, što su potvrdila i ranija istraživanja o prehrambenim navikama bh. građana. Veliki dio njih zbog slabe kupovne moći hranu, i to najčešće nezdravu, kupuje po akcijskim cijenama. Pa se tako u hladnjacima bh. građana mogu pronaći paštete, kobasice, salame te hrenovke, za koje je utvrđeno da sadrže više od 50 posto otrova. Čak je i Svjetski fond za istraživanje raka naveo da bi ljudi koji žele sačuvati svoje zdravlje ovu mesnu prerađevinu trebali u potpunosti izbaciti iz prehrane. Hormoni iz piletine i mlijeka posljednjih godina zadali su dosta problema roditeljima djece od ranog djetinjstva, na što su upozoravali i pedijatri koji su se susretali s djecom koja u ranijoj dobi ulaze u pubertet.
No, kako se zapravo zdravo hraniti, koje su to namirnice koje nikako ne bismo smjeli preskakati, pitali smo za savjet nutricionisticu Nevenu Padnžu. - Prije svega, prehrana mora biti raznolika. Bitno je da unosimo hranu u njezinu primarnom obliku, a to je hrana biljnog podrijetla. Svakog dana trebali bismo jesti voće i povrće jer ono izravno naš organizam, vitaminima i mineralima koje sadrži, štiti od štetnog djelovanja konzervansa i aditiva koji su dodavani u hrani. Kada govorimo o navedenim industrijski prerađenim proizvodima, trebaju podleći određenim propisima.
Ali moramo biti svjesni da je odgovornost na svakom pojedincu kada je riječ o načinu prehrane, odnosno koliko on mesnih prerađevina ili pak nekih drugih štetnih tvari unosi u organizam - kaže nutricionistica Padnža, ističući neke od zdravstvenih problema do kojih dolazi prekomjernim unosom takve hrane. - Paštete, hrenovke, suhomesnati proizvodi prekomjernim unosom itekako mogu naštetiti uravnoteženosti hormona, mogu poremetiti i rad određenih metaboličkih funkcija kada je riječ o protoku određenih tvari. Također, ostavljaju trag i na kardiovaskularno zdravlje, šećer u krvi i slično - objašnjava nam u razgovoru Pandža.
Tjelesna aktivnost
Što jesti kako bismo bili zdravi?
- Riječ je opet o cjelini, stilu života gdje ćete vi dok unosite cjelovite žitarice, voće i povrće, zdrave masnoće kao što je maslinovo ulje, orašasti plodovi, riba, koju treba jesti bar jednom tjedno, te dovoljne količine vode stvoriti dobar temelj za sve. Samim time počnete se i bolje osjećati. Bubrezi i jetra bolje rade. Valja istaknuti da ako se na ovaj način hranimo, pizza, kolač ili bilo što drugo na bilo koji način neće nam naštetiti - kaže nutricionistica. Koji je vaš recept za dug i zdrav život, zanimalo nas je? - Uz prehranu, vrlo je važna i svakodnevna tjelesna aktivnost, smanjenje stresa i druženje s bliskim ljudima te baviti se stvarima koje na pojedinca djeluju opuštajuće. To je dobitna kombinacija za dug i zdrav život - zaključila je Pandža u razgovoru.
