Svaki novi visoki predstavnik koji je posljednjih 25 godina stizao u BiH izražavao je očekivanje kako će biti posljednji međunarodni upravitelj. Napori međunarodne administracije te silne reforme i promjene nisu do kraja uspjeli jer se tri naroda i njihove vodeće politike još uvijek suočavaju sa sličnim iskušenjima od prije 30 godina. Kad bi se mjerio iznos ogromne financijske potpore i izdašne druge pomoći koju je BiH dobila uglavnom od zemalja EU-a i SAD-a te rezultati na terenu, prije bi se moglo reći kako je riječ o neuspjehu, piše Večernji list BiH.
Odlazak mladih
Ponajprije u pokušaju da se zemlja stabilizira te postigne povjerenje koje je potrebno za njezin napredak. Njemačka je nakon Drugog svjetskog rata kroz Marshallov plan dobila značajno manje novca nego što je usmjereno za obnovu poslijeratne BiH, a 25 godina poslije rata bila je magnet za dolazak stranih radnika. Pa i naših bauštelaca. Iz BiH četvrt stoljeća nakon rata mladi ponovno bježe. U takvim okolnostima u BiH stiže njemački političar Christian Schmidt koji u BiH ne dolazi kao slučajni, nego kao odabir njemačke kancelarke Angele Merkel, što daje ozbiljan razlog za optimizam. Jednako kao što je bitan autoritet imao lord Paddy Ashdown za kojega se u OHR-u pričalo kako je imao izravnu telefonsku vezu s nekadašnjim premijerom Tonyjem Blairom. Ashdown je ujedno do sada bio najviše spominjan prvi čovjek OHR-a upravo zbog korištenja bonnskih ovlasti i uspostave državnog Tužiteljstva, Suda, PDV-a, uspostave SIPA-e... Bonnske ovlasti su mehanizam koji visokom predstavniku nije izravno dodijeljen tijekom mirovnih pregovora u Daytonu, nego kasnijim odlukama Vijeća za provedbu mira. Podrazumijevaju neograničenu, gotovo papinsku ulogu, kako je to nedavno rekao i sam Schmidt, visokom predstavniku da smjenjuje domaće političare, nameće zakone ili pak suspendira odluke domaćih vlasti. Takve ovlasti nije imao prvi visoki predstavnik Carl Bildt koji se tek godinu i pol zadržao na čelu međunarodne uprave nakon što je prije toga bio predstavnik EU-a u mirovnim pregovorima između zaraćenih strana u američkoj vojnoj bazi u Daytonu u saveznoj državi Ohio.
Tenkovski upad u banku
Španjolski diplomat Carlos Westendorp prvi je imao mogućnost koristiti bonnske ovlasti, no učinio je to tek u nekoliko navrata uglavnom vezano uz imovinska pitanja. Austrijanac Wolfgang Petritsch imao je ambicioznije planove. Nametnuo je ustavne promjene po odluci o konstitutivnosti zakinuvši tek Hrvate te je naložio tenkovski napad na Hercegovačku banku i Hrvate kako bi slomio otpor samouprave. Christiana Schwarz-Schillinga akteri u BiH sjećaju se kao mlakog protagonista, a njegov slovački nasljednik Miroslav Lajčák nije bio poželjan u Sarajevu jer je držao jednaku distancu prema svima u BiH. Valentin Inzko ostao je upamćen zbog osporavanja odluke SIP-a i uspostave vlasti probošnjačke “platforme” te nametanja izmjena Kaznenog zakona. •
