Strategija prometa u Federaciji BiH za razdoblje 2016.-2030. godina usvojena je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je održana danas u Sarajevu, uz sugestije Odbora za promet i komunikacije, koje se odnose na tri oblasti: željeznice, cestogradnju i zračćni promet.
Time će, izjavio je predsjednik Odbora Enver Bijedić, biti omogućeno da vlade, ministarstva i javna poduzeća na osnovu nje mogu praviti određene dionice u bilo kojem dijelu prometa.
- U Strategiji nije obrađeno na koji način će se željeznice u budućnosti financirati, hoće li se uvoditi strani operateri na željeznice. Također, nije predložen kontejnerski promet i nije predviđeno građenje prihvatilišta za kontejnere - rekao je Bijedić.
Iz oblasti cestogradnje, kako je rekao, napravljene su greške i propusti budući da "nije predviđen način daljnjeg financiranja izgradnje autocesta“.
- Autoceste su same po sebi kreditno prezadužene i ne mogu se dalje zaduživati da bi pravile nove dionice. To znači da treba tražiti neke nove modele ili povećati kreditni rejting autocesta, a to se može uraditi samo ako se povećaju akcize na naftu i naftne derivate - mišljenja je Bijedić.
Kaže da je mnogo bolji, efikasniji i bezbolniji način za sve građane privatno-javno partnerstvo, koji omogućava da se izgrađuju nove dionice autoceste, gdje će, naglašava, doći velike tvrtke iz cijelog svijeta, napraviti dionicu, naplaćivati određeni niz godina dionicu i nakon toga to vratiti u vlasništvo Federacije.
- Građani ne bi ništa osjetili, plaćali bi po istoj cijeni kako plaćaju ove već izgrađene kilometre, ali bi to sve išlo mnogo brže - rekao je Bijedić.
Iz oblasti zračnog ptrometa u Strategiji je, naveo je, urađena greška jer zračna luka u Tuzli nije tretirana na ispravan način.
- To je zračna luka s uvjerljivo najboljim uvjetima u BiH. Međutim, predviđen je samo za kargo promet, ali ne i za putnički, a ova zračna luka je napravila najveći iskorak u cijeloj Europi. Godine 2011. s te zračne luke nije otputovao nijedan putnik, a već 2015. bilo je oko 300.000 putnika - istaknuo je Bijedić, dodajući da je "strategija prometa BiH došla kasno na razmatranje u Zastupnički dom, odnosno usvojena je na državnoj razini bez konsultacija FBiH".
Iako je navedene sugestije podržao predsjednik Kluba SBB-a Nasir Beganović izrazio je nezadovoljstvo, rekavši da se radi o neozbiljnom dokumentu i tekstu.
Predsjednik Kluba koalicije predvođene HDZ-om BiH Jozo Bagarić, uz opaske, poručio je da se u svim daljnjim procedurama ta strategija i koristi jer je, kako kaže, praksa pokazala da donesene strategije često završe u ladici.
- Zastupnici Kluba SDA podržavaju Strategiju uz dosta zamjerki. Između ostalog, nedostaje pojašnjenje je li ovo dio državne strategije - kazao je predsjednik Kluba SDA Ismet Osmanović, govoreći da taj dokument treba sadržavati prijedloge Federalnog parlamenta.
Zastupnici Kluba HDZ-a 1990. nisu podržali Strategiju, ističući da se ne odnosi prema svim područjima Federacije na isti način.
- Nemamo ništa protiv ulaganja u Sarajevo i Mostar, ali je Hercegbosanska županija zapostavljena. Zašto ne bismo išli s inicijativom autoputa Sarajevo - Split - kazao je predsjednik Kluba HDZ 1990 Boro Krišto.
Zastupnik Demokratske fronte Dževad Adžem naveo je da se donosi jedna od najvažnijih strategija, pri čemu javnih investicija nema u Bosanskopodrinjskoj županiji.
- Nedostatak brige za putnim komunikacijama zahvatile su i Sarajevo i Zenicu i Mostar - kazao je Adžem.
Osnovni dio Strategije transporta, koja je prihvaćena i uz dva amandmana poslanika Almira Zulića, sadržan je u ciljevima i aktivnostima, čije kombiniranje formira stratešku viziju entitetskog prometnog sistema FBiH do 2030. godine.
Posebni ciljevi su u skladu sa Okvirnom prometnom transportnom politikom BiH 2015.-2030. godina, koja definira okvirne ciljeve za prometni transportni sektor, te predviđa definiranje prometnih strategija transporta na nivou BiH, njenih entiteta i Brčko Distrikta BiH, u skladu s nadležnostima.
- Takvi ciljevi su posebno relevantni za aktivnosti koje imaju međunarodni i međuentitetski značaj, za koje Ustav BiH zadržava nadležnost na državnom nivou. Posebni ciljevi su dati za različite vrste prometa u FBiH (drumski, željeznički, vodni i zračni), te se zasnivaju na prioritetima prometne politike FBiH - stoji u obrazloženju Vlade FBiH.
Strategijom su obuhvaćene kratkoročne (2016.-2020.), srednjoročne (2021.-2025.) i dugoročne (2026.-2030.) aktivnosti koje treba provesti kako bi bili postignuti posebni ciljevi za svaki vid prometa.
