ZABRINJAVAJUĆI REKORDI

Stručnjak o otapljanju leda na Antarktici: Naglo podizanje mora promijenit će sve obale svijeta

12.03.2023.
u 14:16

Lani je površina leda u južnj hemisferi pala na samo 1,92 milijuna kvadratnih kilometara točno na 25. veljače što je najniže od 1979. otkako se satelitima prati ta vrijednost

Uznemirujuća vijest obišla je medije prošli tjedan – razina Antarktičkog mora spustila se na najniže razine u povijesti. Odnosno, u povijesti mjerenja te razine, a to je 44 godine. Mjerenje se vrši satelitima kojima se prate koliko leda pluta morem oko Antarktika, uzduž njegove obale duge 18.000 km. Vrhunac se te površine obično dosiže u rujun i bude oko 18 milijuna kvadratnih kilometara da bi se onda u veljači spustio na tek 2 milijuna kvadratnih kilometara.

Znanstvenici su krajem siječnja uočili kako je samo pitanje vremena kada će ta razina pasti na povijesno niske razine. S time da je smanjenje ledenih površina opća pojava primijećena svugdje u svijetu. Lani je površina leda u južnj hemisferi pala na samo 1,92 milijuna kvadratnih kilometara točno na 25. veljače što je najniže od 1979. otkako se satelitima prati ta vrijednost.

A samo da bi se ove godine na 12. veljače taj 'rekord' oborio jer se led nastavio topiti te je pao na 1,79 milijuna kvadratnih kilometara 25. veljače, znači za 136.000 kvadratnih kilometara manje što je više nego dvostruko više od površine Hrvatske. Uglednog našeg stručnjaka prof. dr. Branka Grisogona s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu pitali smo zašto je uopće topljenje leda oko Antaktika vijest, zbog čega ono ima takvu dugoročnu važnost?

- Unatoč udaljenosti Antarktika od npr. sjeverne hemisfere, vijest o diskutiranom lomljenju i topljenju pripadnog leda ne da je samo važna, nego je bitna za postojeći život na Zemlji. Tako naglo, a vrlo moguće podizanje srednje razine svjetskih mora i oceana zbog ubrzanog topljenja Antarktika moglo bi utrostručiti postojeću procjenu podizanja globalne razine mora već na kraju ovog stoljeća, te nastaviti slično još nekoliko stoljeća. To će promijeniti sve obale svijeta, a u obalnim područjima zivi blizu 40 posto svjetskog stanovništva, rekao je naš stručnjak. Pogotovo je zabrinjavajuće što se ovaj 'rekord' obara po treći puta u posljednjih šest godina. Jasno je da se odgovori ubrzano traže jer na Antarktiku ima dovoljno leda koji u slučaju topljenja može podići razinu mora za nekoliko metara.

Zbog čega se topljenje leda dogodilo, je li riječ i dalje o povećanju temperature zbog klimatskih promjena, ili imamo neke nove razloge? - Točan odgovor se još ne zna i to na vjerojatnosti 90 ili 99 posto; daje se najveća vjerojatnost da se spomenuti led Antarktika pojačano topi zbog planetarnog zagrijavanja. Ostale mogućnosti za ovo topljenje ogromne količine leda leže u unutarnjoj, tj. prirodnoj klimatskoj varijabilnosti, no pripadna su mjerenja prekratka i nedovoljno detaljna, a trend topljenja je žestok. Nadalje, ne mogu se sasvim isključiti i neki drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno proučeni i poznati, poput naknadnog efekta jake vulkanske erupcije prije vise od 2000 godina na Antarkiku. U tom bi slučaju to bilo tzv. 'odtitravanje', naknadni utjecaji s više povratnih sprega. Za sada, najvjerojatniji je razlog u aktualnom zatopljenju, kaže prof. Grisogono. No, to ne bi bio izravan učinak topljenja jer je led već ionako u vodi. Stvar je u tome da ako njega nestane, tada će nevremena početi izravno udarati na obalni led i glečere iza njega što bi onda dovelo do njihova topljenja i posljedično dizanja razine mora.

- Donekle je točna konstrukcija da topljenje leda koji je već u moru neće podići njegovu razinu. Jer je led već tamo u Juznom oceanu koji okruzuje Antarktik i taj led, kao takav, ne diže bitno razinu oceana. Međutim, postoje ostala međudjelovanja te otvaranje vodenog, dakle puno tamnijeg prostora, izmedju otkinutog leda, kao i leda uz obalu, što može prouzročiti jače upijanje topline u more bez leda te pojačati topljenje. Nadalje, vjetar i morski valovi tada lakše dolaze do obalnog leda i pomažu lom leda i raspršenje u ocean. Na taj način, kontinentalni led Antarktika, što je negdje i do 4 km debeo, ima lakši pristup obali i istoj sudbini kao i obalni led. To se događa na vremenskoj skali od više stoljeća, ali je bitan, ubrzan i može povisiti razinu mora za više desetaka metara, kaže naš stručnjak. Poseban je gubitak vidljiv na Bellinghausenovom i Amundsenovom moru koja se nalaze na zapadu Antarktika. Iako je prosječna razina leda rasla do 2014. godine ta dva susjedna mora gubila su ga. I to je od važnosti jer se ondje nalazi glečer Thwaites u kojem se nalazi dovoljno leda koji bi u slučaju topljenja podigao razinu mora za pola metra. Također, podaci ukazuju na to kako je dvije trećine obale bilo izloženo otvorenom moru prošlog mjeseca što je daleko iznad prosječnih pola. Amundsenovo more sada ima dulje periode bez leda pa se i više obale izlaže uvjetima otvorenog mora.

- Zapadni Antarktik, što gleda k Patagoniji, tj. jugu Južne Amerike, topi se vec desetljecima brze od ostatka Antarktika. S druge strane, led istočnog Antarktika je čak pomalo rastao donedavno. Procesi topljenja, taljenja, ili obrnuto - zaleđivanja, najčešće nisu ravnotežni procesi, a to znači da ih ili uglavnom nema, ili su ubrzani. U navedenim morima dolazi do ubrzanog topljenja leda i što ima više otvorene tamne morske površine, to je tamo upijanje topline jače i valovi su jači - a oni pomažu lomu leda. I to je bitno, u tome je važnost pripadnog topljenja leda. Spomenimo još da se oko Amundsenovog mora lomi i postupno topi led debljine i do 3 km, površine veće od Teksasa. A zašto baš tamo - zbog dinamike Južnog oceana, topografije dna oko Patagonije prema Antarktiku, a možda djelomice i zbog blizine izvora najjačoj poznatoj prirodnoj klimatskoj varijaciji ENSO-u, kazao je prof. Grisogono.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije